- Principi Arhuske konvencije postali su dio naše svakodnevnice u nastojanju da pravo na informisanje, učešće u odlučivanju i pravna zaštita budu temelj za očuvanje javnog interesa i dostizanje ekoloških i ekonomskih standarda razvijenih zemalja. Cilj nam je da prije svega sačuvamo prirodne ljepote, koje su bez sumnje najveća dragocjenost Crne Gore, i da ih razvijamo do one mjere u kojoj to neće neprihvatljivo uticati na eko sisteme u njima. Istovremeno, na takav način želimo da ih stavimo u službu turizma i promocije Crne Gore kao ekološke države - kazao je Radulović. Održivi razvoj Šesto zasijedanje Konvencije o pristupu informacijama, učešću javnosti u donošenju odluka i pristupu pravosuđu u pitanjima vezanim za životnu sredinu (Arhuska konvencija) i PRTR protokola, organizovala je Ekonomska komisija Ujedinjenih nacija za Evropu (UNECE) i Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo održivog razvoja i turizma, uz podršku Misije OEBS-a i kancelarije UNDP-a. Radulović smatra da je ključ svakog održivog razvoja primjerena i efikasna zaštita životne sredine.
- Naša zemlja kao ekološka država ima ustavnu obavezu pametnog upravljanja prirodnim resursima, koji obezbjeđuju kvalitetan život sadašnjih generacija, uz očuvanje osnova razvoja za blagostanje budućih generacija - rekao je Radulović. On je naveo da je Crna Gora definisana kao demokratska, socijalna i ekološka država, čime je postala jedna od malobrojnih zemalja koja je svoje ekološko opredjeljenje regulisala Ustavom. - Donošenje Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori 1991. godine, široko je prihvaćeno kod građana Crne Gore. Oni su svjesni izuzetnih prirodnih i kulturnih vrijednosti Crne Gore i podržavaju aktivnosti koje vode zaštiti, unapređivanju i valorizovanju njenih vrijednosti - smatra Radulović. Standardi EU Prema njegovim riječima, Crna Gora je među prvim državama regiona Jugoistočne Evrope koja je uspostavila strateški i institucionalni okvir za održivi razvoj u skladu sa standardima razvijenih zemalja Evropske unije. - Njen razvoj kao ekološke države zahtijeva posvećenost, istrajnost, hrabre odluke i značajna finansijska ulaganja. Životna sredina je jedna od najsloženijih politika i nesumnjivo jedno od najzahtjevnijih poglavlja EU, koje prije svega zahtijeva snažne administrativne kapacitete i efikasnu implementaciju, te finansijska sredstva neophodna za izgradnju nove i održavanje postojeće ekološke infrastrukture, sanaciju posljedica zagađenja i degradacije prirodnih resursa, kao i za uspostavljanje novih ekoloških standarda - izjavio je Radulović.
Ljudska prava
Podsjetio je da je Crna Gora je potvrdila Arhusku konvenciju novembra 2009. godine, dok je proces ratifikacije Protokola o registru ispuštanja i prenosa zagađujućih materija (PRTR protokola) u toku, čime, kako kaže, potvrđuje svoju posvećenost ovim međunarodnim pravnim insturmentima. - Poštovanje svih ljudskih prava čvrsto je povezano sa zaštitom životne sredine, a Arhuska konvencija predstavlja međunarodni sporazum, koji ih svojim sadržajem na najbliži način povezuje. Za ispunjenje ovih ciljeva potrebno je učešće svih građana, jer se pitanja zaštite životne sredine najbolje mogu rješavati na taj način - poručio je Radulović.
Promocija države
On se zahvalio Ekonomskoj komisiji Ujedinjenih Nacija za Evropu (UNECE), čiji su predstavnici predložili da se ovaj značajan međunarodni događaj održi u Crnoj Gori. - To će svakako doprinijeti još većem stepenu posvećenosti Crne Gore ciljevima održivog razvoja i Arhuske konvencije. Takođe, održavanje ove konferencije uticaće na promociju naše države na međunarodnom planu, koja zahvaljujući, prije svega, svojim prirodnim ljepotama i povoljnim geografskim uslovima, ima status popularne turističke destinacije. U Crnoj Gori je turizam prepoznat kao prioritetna strateška grana ekonomskog razvoja, ali i pokretač privrednog razvoja naše države - zaključio je Radulović. Izvršna sekretarka UNECE-a, Olga Algajerova, navela je da Arhuska konvencija i pripadajući PRTR protokol predstavljaju primjere primjene Principa deset Deklaracije iz Rija o životnoj sredini i razvoju. Ona je pojasnila da navedeni dokumenti pokazuju na koje načine ekološka demokratija može promovisati transparentnost i prekograničnu saradnju. - Osim toga, oni mogu pružiti pomoć kada je riječ o zdravom upravljanju resursima i postaviti temelje za mirnodopska, inkluzivna i društva sa jednakim pravima za sve - kazala je Algajerova. (Pobjeda)
(foto: pinkm)
