"Kao dužnost se nameće `vođenje računa` koja je psihička i umna aktivnost i ne može se niti objektivno utvrditi, pa se samim tim ne može primijeniti ni sankcija ukoliko se takva radnja ne preduzme. To upravo znači da je zbog ovakvog definisanja norma u potpunosti neprimjenljiva, što se pokazalo i do sada u praksi", naglasili su iz Udruženja.
Kako su kazali, raduje ih što je Ustavni sud prepoznao nedostatak imperativnosti te norme i istakao potrebu definisanja obavezne pristupačnosti biračkih mjesta osobama s različitim vrstama invaliidteta.
"Posebno je ohrabrujuće što se ovo dešava u istoj godini kada je razmatran inicijalni izvještaj o sprovođenju Konvencije od strane Komiteta UN o pravima osoba s invaliditetom. Ističemo žaljenje što za precizno definisanje u toku izmjena i dopuna Zakona 2013. i 2014. nijesu bili spremni poslanici crnogorske Skupštine, koja se, kao ni Vlada Crne Gore nijesu izjasnili u odnosu na inicijativu UMHCG, što se navodi i u Odluci Ustavnog suda", poručili su iz UMHCG.
Naglasili su da je ta Odluka Ustavnog suda veliko ohrabrenje i podsticaj osobama s invaliditetom i njihovim organizacijama da zahtjevaju pravdu od institucija sistema
"Ova Odluka ohrabruje UMHCG da u narednom periodu podnese inicijative za pokretanje postupka za ocjene ustavnosti odredaba koje uskraćuju i/ili ograničavaju biračko, ali i druga prava osoba s intelektualnim i mentalnim, odnosno psihosocijalnim invaliditetom.Takođe se nadamo da će ovaj postupak pred Ustavnim sudom motivisati ovu instituciju da i po sopstvenoj inicijativi pokrene postupke za ocjenu ustavnosti normi domaćih propisa koji krše prava osoba s invaliditetom", kazali su iz UMHCG.
