POBJEDA: Što je sve u nadležnosti Upravnog suda, odnosno koja vrsta predmeta stiže do vas i koliko u prosjeku traju ti sporovi?
LAKOČEVIĆ: Upravni sud u upravnom sporu odlučuje o zakonitosti upravnog akta, a u našoj nadležnosti su i druge upravne aktivnosti kojima se utvrđuje ili na drugi način utiče na prava, obaveze i pravne interese fizičkog ili pravnog lica.
Nadležnost našeg suda veoma je široka, budući da se ona, ustvari, opredjeljuje posebnim zakonima u svim slučajevima kada je nekim zakonom propisana mogućnost vođenja upravnog spora. U našem zakonodavnom sistemu postoji intencija proširivanja oblasti u kojima se može voditi upravni spor. Sud je usvajanjem novih zakona dobio dodatne nadležnosti. Tako prema Zakonu o sudskom savjetu i sudijama i Zakonu o državnom tužilaštvu, upravni spor može se pokrenuti protiv svih odluka Sudskog odnosno Tužilačkog savjeta protiv odluke o izboru za sudiju odnosno tužioca; protiv odluka o ocjenjivanju sudija odnosno državnih tužilaca, odluke o razrješenju zbog trajnog gubitka sposobnosti za vršenje sudijske funkcije, osim onih kojima se utvrđuje disciplinska odgovornost sudija, odnosno tužilaca.
Dalje, Zakon o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja propisuje da se protiv odluka Komisije za naknadu štete žrtvama krivičnih djela nasilja može voditi upravni spor. Prema Zakonu o notarima, upravni spor se može pokrenuti protiv odluka o imenovanju, razrješenju notara. Protiv odluka Notarske komore i odluka Drugostepene disciplinske komisije, a Zakonom o javnim izvršiteljima propisano je vođenje upravnog spora protiv odluka o imenovanju javnog izvršitelja, njegovog zamjenika, odluka o prestanku obavljanja djelatnosti javnog izvršitelja i njegovom razrješenju, kao i protiv konačnih odluka disciplinske komisije. Izmjenama i dopunama Porodičnog zakona, propisano je da se upravni spor može pokrenuti protiv odluke kojom se odbija zahtjev za izdavanje, odnosno produženje licence licima za podršku i odluke kojom se utvrđuje prestanak važenja licence.
POBJEDA: Riječ je o takozvanim hitnim sporovima. Smatrate li da sud ispunjava kriterujum hitnosti u ovim postupcima?
LAKOČEVIĆ: U današnjem vremenu izazov je pružiti pravnu zaštitu prava građana u razumnom roku, pogotovo imajući u vidu osjetljivost pravne materije koja je predmet rješavanja u upravnom sporu. Priroda upravnog spora je specifična, mora se hitno rješavati, u objektivnom roku od, recimo, 2-3 mjeseca, od kompletiranja predmeta. U protivnom, gubi se svrha sudske zaštite. U praksi upravni sporovi prosječno traju šest mjeseci, a tu činjenicu i Strategija reforme javne uprave prepoznaje kao problem koji negativno utiče na kvalitet ostvarivanja prava građana i preporučuje kao neophodno preduzimanje aktivnosti za smanjenje prosječnog trajanja ovih sporova radi unaprijeđenja efikasnosti, efektivnosti i zadovoljstva građana kvalitetom pruženih upravnih usluga.
Strategija preporučuje da prosječno trajanje upravnog spora, mjereno mjesecima treba smanjiti i da bi trebalo da traje do pet mjeseci, a do 2020. godine da ne treba biti duže od četiri mjeseca.
Sve predmete koji zahtijevaju prioritet u rješavanju (zakon određuje kraći rok od redovne procedure za njihovo rješavanje), ovaj sud rješava u roku koji predviđa zakon. Kontinuirano radimo na poboljšanju efikasnosti rada Suda, ulaganjem dodatnog napora koji će dovesti do postizanja efikasnijeg rada suda i djelotvornog sistema zaštite prava i sloboda. Cilj je postizanje zadovoljavajuće stope ažurnosti prema CEPEJ smjernicama.
POBJEDA: Smatrate li da su mnogi od tih predmeta mogli biti okončani pred organima državne uprave. Koliko je državna uprava efikasna u ovakvim predmetima?
LAKOČEVIĆ: Ono ka čemu težimo je da javna uprava Crne Gore bude osposobljena da u potpunosti pripremi i uskladi nacionalni zakonodavni okvir s Acquis-em i da na osnovu njegove pune implementacije djelotvorno funkcioniše u okviru Evropskog administrativnog prostora. Svakako, najznačajniji očekivani rezultat takvog nastojanja jeste stvaranje servisno orjentisane javne uprave koja će doprinijeti ekonomskoj stabilnosti i kvalitetnijem životnom standardu svih građana. Ako naše težnje idu ka konceptu „dobre uprave“, koji je uključen u Povelju o temeljnim pravima EU i uključivanju u „evropski upravni prostor“, koji obuhvata elemente kao što su pouzdanost, predvidljivost, odgovornost i transparentnost, kao i tehnička i upravna sposobnost, organizacioni kapaciteti, finasijska održivost i učešće građana, onda će kvalitet rada organa uprave morati da se podigne na nivo, koji će podrazumijevati da se što veći broj postupaka na kvalitetan i prije svega zakonit način rješava pred upravnim organima, bez potrebe da se pokreće upravni spor.
POBJEDA: Koja je uloga Upravnog suda za ostvarivanje pravne države i vladavine prava, u kontroli rada javne uprave, zaštiti prava i pravnih interesa fizičkih i pravnih lica i zaštiti javnog interesa?
LAKOČEVIĆ: Upravni sud odlučuje o zakonitosti upravnog akta, kao i drugih upravnih aktivnosti kojima se utvrđuje ili na drugi način utiče na prava, obaveze i pravne interese fizičkog ili pravnog lica, s tim u vezi, a budući da se upravnim aktima odlučuje o pravima i obavezama građana, moglo bi se reći o njihovim životnim pitanjima, kao što su: pravo na zdravstvenu zaštitu, pravo na penziju, prava iz radnih odnosa državnih službenika, pravo na gradnju, pravo na povraćaj imovine, eksproprijaciju i slično, to je gotovo neminovno da u upravnom postupku dođe do povrede nekog prava građana.
Ogroman je značaj i uloga suda za ostvarivanje fundamentalnih ciljeva: pravne države i vladavine prava, prvenstveno kao značajnog činioca u kontroli rada javne uprave, u zaštiti prava i pravnih interesa fizičkih i pravnih lica, ali i zaštiti javnih interesa. Može se reći da je ovaj sud garant djelotvorne zaštite ljudskih prava i sloboda, dok istovremeno štiti javni interes.
(opširnije u Pobjedi)
