Na Kubi, gdje svi školarci počinju radni dan pionirskom zakletvom da će biti kao Če, središnja komemoracija održat će se u mauzoleju u Santa Klari u kojem se od 1997. čuvaju posmrtni ostaci "gerilskog junaka".
Kubanski predsjednik Raul Kastro, nasljednik brata Fidela koji je umro u novembru 2016, trebao bi prisustvovati svečanosti u gradu gdje je Gevara, zvan "Argentinac", godine 1958. pobijedio u ključnoj bici protiv jedinica diktatora Fulgencija Batiste (1952.-1958.).
Svečanost će se na Kubi tradicionalno održati 8. oktobra, na dan kada je Čea uhvatila bolivijska vojska. Njegovo četvoro djece, rođene na Kubi gdje i žive, učestvovaće na svečanosti na jugu Bolivije, gdje je Če pogubljen idući dan, 9. oktobra 1967. godine.
Na službenoj svečanosti prvi put će učestvovaće i bolivijska vojska koja mu je do sada počast uvijek odavala u kasarnama. Službeni La Paz ističe da je sada "kontekst drugačiji" od onog kada ga je bolivijska vojska uhvatila i pogubila uz blagoslov predsjednika Renea Barientosa (1964-1969.), uvjerenog antikomunista.
Sadašnji socijalistički predsjednik Evo Morales, deklarisani obožavatelj Če Gevare, ističe da želi ujediniti ljude oko tog događaja.
Mitski lik
Bolivijska vojska, u pratnji dvojice kubansko-američkih agenata CIA-e, uhvatila je 8. oktobra 1967. Čea na čelu gladne i bolesne šačice gerilaca koji su preživjeli borbe u Boliviji, kamo su krenuli podizati revoluciju. Ranjenog u borbama, Gevaru su odveli u napuštenu školu u mjestu La Higuera gdje je proveo svoju posljednju noć. Sutradan poslijepodne, revolucionara je pogubio bolivijski narednik Mario Teran po Barientesovom naređenju. Gevara je tako s 39 godina postao legenda, dok je vojska njegovo mrtvo tijelo izložila kao trofej u susjednom gradu Valegrandeu.
Na Kubi je Če pretvoren u pravog "sveca revolucije", ističe Majkl Šifter, predsjednik instituta Interamerički dijalog iz Vašingtona.
"On predstavlja romantične godine revolucije, nabijene dobrom dozom utopije, pa stoga ne čudi da je postao popularan, čak mitski lik."
U cijelom svijetu, njegova kultna slika, fotografija Kubanca Alberta Korde iz 1960, i dalje se jako dobro prodaje, reprodukovana na milionima majica, postera i kapa koje vole mladi na pet kontinenata. Evropska krajnja ljevica, proizašla iz događaja 1968, i dio inteligencije velikim su dijelom pridonijeli popularizaciji tog beskompromisnog čovjeka poznatog po čeličnoj volji, uprkos fizičkim ograničenjima uzrokovanim astmom.
Gerilac u krvi
- Da nije stradao 1967. u Boliviji, Latinska Amerika bila bi danas slobodna, suverena, nezavisna i socijalistička (...) Jer da je ostao u životu, pobijedio bi", uvjeren je njegov brat Huan Martin Gevara, 74-godišnjak koji živi u Argentini.
Nakon studija medicine i čestih putovanja na kojima je stekao svoja uvjerenja, Gevara, rođen u Rosariju u Argentini, upoznao je u Meksiku Raula i Fidela Kastra i pridružio se gerilskoj borbi kubanskih revolucionara, tzv. "bradatih", koja ih je dovela na vlast u Havani 1959. godine.
Od svojih kubanskih drugova zadržaće nadimak "Če", tipičan argentinski uzvik kojim se privlači pozornost sagovornika, pozdravlja se ili izražava iznenađenje. Pristaša političkog nasilja, šest mjeseci je nadzirao krvavu represiju nad "kontrarevolucionarima", što nikada nije poricao. Jedno je vrijeme vodio kubansku banku i ministarstvo industrije. Idejni začetnik približavanja kubanske revolucije SSSR-u, poslije se ogradio od sovjetskog zagovaranja "mirnog suživota" sa zapadnim blokom i zauzimao se za strategiju osvajanja vlasti oružjem, ideologiju bližu maoizmu. Sredinom 1960-ih, to će ga polako udaljiti od Kube i Kastra, u to vrijeme oslonjenih na Moskvu. Slijedili su mjeseci "nestanka" kada je bio u Kongu kako bi, doduše bez uspjeha, pokušao tamo organizovati oružanu revoluciju, nakon čega je u Boliviji pokrenuo svoj posljednji gerilski ustanak.
