Kako je devastirana svetinja u kojoj je usvojen Prvi crnogorski zakonik (V)

Krajem dvadesetog vijeka, crnogorsku kulturnu baštinu zadesio je devastatorski talas čiji je cilj, bio i ostao, da se nastavi kontinuitet prekrajanja nacionalne kulturne baštine. Posebno su u tom periodu stradali sakralni spomenici kulture, najviše oni kojima gazduje MCP Srpske pravoslavne crkve. Riječ je o kontinuitetu prekrajanja koji je zabilježen na čitavoj teritoriji Crne Gore. Današnja priča se tiče devastacije Manastira Stanjevići. Vidjećete pravi vatromet stilova i materijala upotrebljenih na jednom mjestu. O dozvolama državnih organa da se to uradi nacionalnom kulturnom dobru izlišno je pričati. Nije ih bilo.
Objavljeno: 01. 11. 2017 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A

Od dolaska mitropolita Amfilohija temeljno su devastirani brojni sakralni spomenici kulture: prema podacima Ministarstva kulture, od 138 kulturnih dobara na kojima su, na osnovu izvještaja iz 2005. godine, evidentirane posljedice nelagalno i nestručno izvedenih radova, u 99 slučajeva su nelegalna prekrajanja obavljana na sakralnim objektima, a  čak 79 je devastiranih pravoslavnih objekata.

Impozantan “učinak” SPC: Oko 80 odsto devastacija sakralnih objekata je na crkvama i manastirima kojima gazduje Srpska pravoslavna crkva. Danas je taj broj umnožen sa još mnogobrojnim nelegalnim gradnjama, dogradnjama…

stanjevici1

Još jedan od mnogih sakralnih objekata koji se pominju kao primjeri očigledne devastacije je i manastir Stanjevići u zaleđu Budve.

Ovaj "impozantni manastirski kompleks, narodno čudo", kako ga 1837. opisuje ruski plemić Kovaljevski, jedno je od najvećih zdanja u Crnoj Gori iz tog perioda, pa i danas svojim položajem izaziva respekt.

Kulturni šok: Podignut na padinama iznad Budve, danas se do njega stiže relativno lako. Put je označen, table koje vas upućuju do ovog kulturnog dobra su čitke i vidljive.

Međutim, kada stignu do manastira mnogi namjernici će umjesto ushićenja doživjeti pravi kulturni šok. Pogled na nekadašnje boravište crnogorskih vladika kod iole upućenijeg u njegov značaj – izazvaće stanje slično onom kada se čovjek iznenađen mjestom i okruženjem u kome se našao pita – đe sam ja ovo. Vidjeće pravi vatromet stilova i materijala upotrebljenih na jednom mjestu. O dozvolama državnih organa da se to uradi nacionalnom kulturnom dobru izlišno je pričati. Nije ih bilo. MCP SPC je gradila I šarala po svome nahođenju. I savjesti…

Značaj ovog manastira, nekadašnjeg dvorca Crnojevića, za crnogorsku istoriju je nemjerljiv. Poslije pohare Cetinja 1714. vladika Danilo prelazi u Stanjeviće, gdje 1724. gradi crkvu Sv. Trojice i nekadašnji dvorac Crnojevića pretvara u manastirski konak.

stanjevici2Nemjerljiv doprinos: U njemu je živio i umro vladika Sava Petrović. On je tu 1780. otvorio svešteničku školu koju je pohađao Petar I. Stanjeviće su pohodili mnoge istorijske ličnosti: Sćepan Mali, Dositej Obradović mnogobrojne crnogorske vojvode i serdari.

I možda ono istorijski najvažnije - Prvi crnogorski zakonik Skupština crnogorskih glavara je donijela u Stanjevićima 1798. Dakle u Stanjevićima Petar I proglašava prvi crnogorski zakonik, 1798. godine. Kao takvo kulturno istorijsko dobro trebalo je da uživa posebnu pažnju službi zaštite. Kao mjesto gdje su održavani najznačajniji  istorijski skupovi, donošene najvažnije odluke, bivale rezidencije istovremenih crkvenih i svetovnih crnogorskih suverena.

Mletačka tvrđava: Na mjestu današnjeg manastira Stanjevića, nalazila se i mletačka tvrđava, koju su Venecijarci ustupili vladiki Danilu poslije turskog rušenja Cetinjskog manastira, 1714.godine Vladika Danilo je tvrđavu pretvorio u manastir i ostavio u njoj kaluđere. Godine 1736. vladika Sava podiže crkvu Sv. Trojice i otvara školu za sveštenike.

Manastir Stanjevići imaju izgled tvrdjave, koju čine dva masivna objekta. Na nižem je ulazna partija sa glavnom kapijcm, a u prizemlju su bili voltovi u nizu. Viši objekat je služio za stanovanje. U istočnom dijelu tvrdjave nalazi se crkva Sv. Trojice. To je jednobrodna građevina sa polukružnom apsidom, zidana od crvenkastpg i sivog kamena, složenog u naizmjenične redove. Zapadna fasada crkve se nalazi u korpusu tvrđave. Austrijanci su iznad krova crkve bili dozidali aneks fortifikacione namjene.

Čitav konpleks je stajao u ruševinama. Sve dok sredinom 90-tih godina nije probijen makadamski put do njega i od strane MCP SPC započeta njegova obnova.

stanjevici3Obnova? Teško je reći da se radovi tada izvođeni tako mogu krstiti... Ministarstvo kulture i Zavod za zaštitu spomenika konstatovali su još 2004. godine postojeće stanje.

Izvještaj Ministarstva kulture: U izvještaju Ministarstva kulture stoji da "iako je Stručna služba Zavoda još 1994. ukazivala na nužnost izvođenja pripremnih radova, koji bi se sastojali u postupnom raščišćavanju kompleksa, obezbjeđivanju labilnih partija zidova, sortiranju nađenog materljala, detaljnom snimanju zatečenog stanja kako bi se prije sanacije kompleksa moglo pristupiti sanaciji ovog značajnog spomenika, pristupilo se njegovom rušenju".

Tada je konstatovano da je ovaj impozantni manastirski kompleks, prepolovljen prije izvođenja bilo kakvih istraživačkih radova ili snimanja postojećeg stanja. Iako je stručna služba Zavoda još 1994. godine, ukazivala na dužnost izvođenja pripremnih radova, koji bi se sastojali u postupnom raščišćavanju kompleksa, obezbjeđivanju labilnih partija zidova, sortiranju nađenog materijala, oslobađanju komunikacija unutar kompleksa, te detaljnom snimanju zatečenog stanja, kako bi se prije sanacije moglo pristupiti analizi ovog značajnog spomenika. Umjesto toga pristupilo se rušenju, pri čemu nije bilo nikakvog plana ili stručno utemeljene studije koja bi označavala potrebu uklanjanja bilo kog dijela spomenika.

Godine 1998. RZZSK Cetinje je takođe bio izdao saglasnost uz određene primjedbe na idejno rješenje koja nijesu ispoštovana prilikom izrade Glavnog projekta.  Konstatovano je dakle 2004. godine da činjenično stanje radova ne odgovara i nije u saglasnosti sa idejnim rješenjem, primjedbama na isti i Glavnim projektom, već je proizvod improvizacije što je rezultiralo trajnom devastacijom ovog kulturnog dobra.

stanjevici4

Tada se to ogledalo u sljedećem:

-Neprimjerenom obliku, veličini, materijalu i obradi prozorskih otvora

-Formiranjem zvonika na neodgovarajućem mjestu;

-Neodgovarajućim kotama krovnih vijenaca priprate i crkve, promjeni nagiba krova

i zamjeni krovnog pokrivača.

-Ostaci starog manastirskog kompleksa su u ruševinama.

-Oko kompleksa je formiran novi ogradni zid.

Deset godina kasnije, 2014. godine stanje koje je konstatovano projektom revalorizacije, na ovom kulturnom dobru bilo je još „raznovrsnije“.

Na osnovu neposrednog uvida u postojeće stanje kulturnog dobra i analize dostupne dokumentacije, tada je konstatovano sljedeće:

-Ovaj impozantni manastirski kompleks, podijeljen je prije izvođenja bilo kakvih istraživačkih radova ili snimanja postojećeg stanja. Iako je Republički zavod još 1994. godine, ukazivao na dužnost izvođenja pripremnih radova, koji bi se sastojali u postupnom raščišćavanju kompleksa, obezbjeđivanju labilnih partija zidova, sortiranju nađenog materijala, oslobađanju komunikacija unutar kompleksa, te detaljnom snimanju zatečenog stanja, kako bi se prije sanacije moglo pristupiti analizi ovog značajnog kulturnog dobra, umjesto toga pristupilo se rušenju, pri čemu nije bilo nikakvog plana ili stručno utemeljene studije, koja bi označavala potrebu uklanjanja bilo kog dijela kulturnog dobra.

-Godine 1998. RZZSK Cetinje je izdao saglasnost na idejno rješenje, uz određene primjedbe koje nijesu ispoštovane prilikom izrade Glavnog projekta. Činjenično stanje ne odgovara i nije u saglasnosti sa idejnim rješenjem i Glavnim projektom, tj. primjedbama na isti, već je proizvod improvizacije, što je rezultiralo devalviranjem kulturnih vrijednosti kulturnog dobra, kao i trajnim gubljenjem pojedinih kulturnih vrijednosti.

Tada je, dakle 2014. godine preporučeno da je zbog toga neophodno izvedene građevinske radove restaurirati-ukloniti i uskladiti sa odobrenim Glavnim Projektom i to:

stanjevici5Restauraciju koja podrazumijeva odstranjivanje neautentičnih i nelegalno izgrađenih djelova koji se odnose na građevinske radove izvedene bez konzervatorskih uslova i primjene konzervatorskog projekta na koji je izdata saglasnost i to:

-Ulazna kapija u manastirski kompleks, neprimjerenih dimenzija

-Objekat trpezarije, koji nije urađen u skladu sa odobrenim projektom. 

-Dograđeni djelovi na starim konacima

-Zvonik postavljen na mjestu koje nije predviđeno projektom kao i prozorski otvori ispod zvonika, na južnom zidu, koji svojim neprimjerenim oblikom, veličinom i materijalizacijom ne odgovaraju predviđenima u Projektu

-Objekat centralnog dijela kompleksa uz Crkvu, koji bi trebao biti priprata, a na čijem spratu se nalazi soba upravitelja Manastira

-Dvorišni dio kompleksa, koji je obložen nepravilnim grubim kamenim pločama, spojenim veoma izraženim cementnim fugamama bijele boje. Jednokrako stepenište, sa jednim podestom, postavljeno uz južni zid, a čija je pozicija, po Projektu, predviđena na drugom, sjevernom kraju dvorišta

-Novi objekat u sjeverozapadnom dijelu kompleksa, spratnosti tri etaže, suterena, prizemlja i potkrovlja, površina cca 400 m2, izveden u grubim građevinskim radovima sa završenim instalacijama struje i vode

-Stepenište, prozorski otvori na Crkvi

-ukloniti rastinje sa originalnih struktura ostataka starih  zidova i okoline

-konsolidovati i statički ojačati stijenu iznad sjevernog dijela Manastira koja se aktivno obrušava

-urediti manastirsku portu i hodne  staze u manastirskoj porti poravnanjem terena, bez posebnih popločanja ili betoniranja

-sve postojeće elemente prostora: suhomeđe, stare puteve, staze i sl. očuvati u izvornom izgledu, eventualnu izgradnju novih raditi u skladu sa izdatim konzervatorskim uslovima, u svemu po uzoru na postojeće.

Umjesto usklađivanja sa odobrenim Glavnim Projektom, i njegovim poštovanjem od strane MCP SPC, sada se 2017. godine mogu vidjeti i novi elementi koji su ukrasili ovo kulturno dobro.

Danas se može vidjeti i osvjedočiti kako su se neimari počeli u svojim trenucima nadahnuća i opijenosti uspjesima svoje graditeljske razigranosti uzdizati  u visine. Zemlja ih više ne privlači. I ne drži, rekli bismo. Kula nastala u Manastiru Stanjevići u poslednjih nekoliko godina ozbiljno svjedoči – o njihovim “uzvišenim” graditeljskim dometima.

 

Ivan KERN 

Komentari: 17

Zoran beograd

01. 11. 2017 - 02:05

Amfi i njegovim talibanima zabraniti da pridju crnogorskim hramovima.
veliki getsbi

01. 11. 2017 - 07:10

Autor teksta je, ubijeđen sam, namjerno izostavio neke detalje vezane za istoriju ovog kompleksa - jer mu , opet sam ubijeđen nebi bili baš prijatni. Nije rekao da je manastir Stanjeviće sagradio (ktitor je bio) Stefan Lazarević. Nije rekao ni to da je manastir Stanjeviće Njegoš prodao Austriji 1839 god. Njegoš je još bio prodao Austriji manastir Podmaine(koji su podigli Nemanjići) za 17000 forinti. Iz dva razloga je to (treći put sam ubijeđen) uradio: Iz očaja - jer para nije imao, a htio je državu da ima - a ovo drugo bez ovog prvog mogao je samo sanjati (da vas nije strah da se istorija ponavlja?). Drugi razlog je bio da je on bio trošadžija i rasipnik najvećeg kalibra kome ni carska kasa nebi mogla ćesu napuniti. Imao je i onog brata Pera koji je parama mogao hraniti CG devet godina - nego je narod skoro od gladi umirao. Paradoksi bez kraja! Pobjegoh sa teme. Vjerujem da je ovo što je iznešeno u vezi građevinskih intervencija tačno .(iako nijesam vidio).
danilo s.

01. 11. 2017 - 09:03

Nije mi vasa jasna argumentacija? Zasto bi se neko stidio sto je ktitor/osnivac manastira bio turski vazal despot Stefan Lazarevic? I kakve to veze ima sa brutalnom devastacijom kulturne i crkvene bastine CG? Jos manje je jasna napomena o Njegosu? Kakve sve to ima veze sa vandalskim ponasanjem SPC - koja na tudjoj teritoriji, i na tudjem, na silu otetom, objektu vrsi "prepravke"?
veliki getsbi

01. 11. 2017 - 12:56

Naravno da se niko ne stidi (ponajmanje moja malenkost) što je ktitor bio turski vazal Stefan Lazarević. Poznat je bio i kao "Visoki Stefan" (a bio je visok 178cm - previsok za ondašnji prosjek od 165cm. No nije važno) Srbija je za njegove vlade doživjela nevjerovatan opšti procvat. Sada, uz izvinjenje, za trenutak ću iskočiti sa zadate teme - kada smo već kod vazalnih likova. Dali ima neko da ne zna da je i ovdje u CG proslavljeni Ivan Crnojević bio t u r s k i - v a z a l? Sinovi mu - da ne pričamo. Sultan Bajazit II 1482 god prihvata Ivana kao gospodara Crne Gore i svog s a k u p l j a č a - h a r a č a !!! Istovremeno ga Mlečani prihvataju kao svog vojvodu!!! A prije toga zbog zasluga oko Skadra Mlečani mu daju plemstvo i n j e g o v o j - d j e c i !! Sada će biti jasnije kasnije ponašanje njegovih sinova. Ivan je dakle bio upisan u "Z l a t n u .- k n j i g u " mletačke vlastele!!! A tamo niko nije mogao biti upisan i steći aristokratsku titulu ako nije r i m o k a t o l i k
veliki getsbi

01. 11. 2017 - 13:19

...nastavak...Dakle Ivan je na neki način bio konvertit !!! A zidao je pravoslavni manastir Sv. Bogorodice na Cetinju!!! A vidite da su se neki skremblovani likovi po CG napalili i hoće silom na sramotu da ga svecem proglase. Šta više - i crkvu (ili manastir) mu podižu!!! Jadni ljudi!!! Kvalifikacija za ponašanje SPC je pretjerana i neprimjerena, iako greška u hodu postoji.Neko nadležan sa nivoa države je morao na vrijeme intervenisati i ne dozvoliti da se to radi.Ubijeđen sam, ponavljam, da je to urađeno kako je i u tekstu napisano. Lično sam se uvjerio na manastiru Tvrdoš, kod Trebinja, šta je i kako urađeno. Kroz portu (dvorište) manastira proveden je potočić, mostić na njemu, razno cvijeće i drveće ružno zasađeno, pitali isaksije svuda naokolo (slika kao da smo u bajci kod Ivice i Marice). A samo da potsjetim da su taj Tvrdoš onda, 1694 god, lagumali (u vazduh digli) Ivan Burović sa Kotoranima pod mletačkim barjakom. O Njegošu kao pjesniku sve najbolje, a o Njegošu kao vladaru ne
Prcojka

01. 11. 2017 - 14:55

Nema toga vlastelina na Balkanu (velikog i malog) koji nije Turcima plaćao tribut. Turcima su tribut plaćali i Mlečani, za neke oblasti. O Dubrovčanima da ne pričamo. Što se tiče Stefana Lazarevića, istovremeno je bio i turski i mletački vazal. Da li je Lazarević izdao povelju o osnivanju Stanjevića, je li sačuvana? Ili je to nekom kaluđeru pričala baba.
Prcojka

01. 11. 2017 - 22:23

Moram ispraviti grešku koju sam sada primijetio. Stefan Lazarević je bio turski i ugarski - a ne mletački vazal. Dešava se...
veliki getsbi

02. 11. 2017 - 09:32

Zaboravih reći da su skoro sve pravoslavne manastire po primorju u onom zemanu sagradili Nemanjići.Počev od Miholjske Prevlake (sv. arhangel Mihailo ),manastir Rotac između Lastve i Bara sazidaše 1310 god. kralj Milutin i majka mu Jelena. Porušili ga Mlečići ( kao onda i ovaj koji gore pomenuh - kao i onaj Tvrdoš kod Trebinja, uzgred da kažem). Manastir Duljevo ogradio je car Dušan.Da dodam i to da je patrijarh Brkić iz Peći ustupio vlast crkvenu vladici Savi i njegovim naslednicima ( u vrijeme Malog Šćepana).Samo da kažem i to (mada je suvišno -jer se zna) da je Vasilije Jovanović-Brkić bio poslednji srpski patrijarh na Pećkom tronu( 1763 - 1765) prije drugog gašenja patrijaršije.
Koritari stop Struka naprijed

01. 11. 2017 - 07:19

Tekst je odliačan, da se podssjetimo. Ali sve ovo, kao i vise od ovoga, na ovom i na svim drugim kulturnim dobrima je sanirano, zahvaljujuci veličanstvenom, neponovljivom, na struci i zakonu utemeljenom projketu REVALORIZACIJE. Ovim u svijetu jedinstvenom projektu, uz angažovanje preko 200 strucnjaka iz kulturne bastine sve je sada cakum pakum. SLAVA STRUCNJACIMA REVALORIZATORIMA, SLAVA IM !!!!
Slobodan građanin

01. 11. 2017 - 09:47

Ovdje, očigledno, imamo dva problema. Prvi je taj što je država, totalnom nebrigom, a pod tablom "zakonom zaštićeno", dozvolila potpuno uništenje vrijednog spomenika kulture ovih prostora. Kamo sreće, da je jedini. Drugi problem je taj što je Mitropolija na ruševinama napravila impozantan objekat, a koji odstupa od projekta. Postavlja se pitanje ko je učinio veći prestup. Narodna poslovica kaže: Bolje išta nego ništa.
MOMO

01. 11. 2017 - 10:45

"Impozantan objekat"?!? A sve u pomoravsko-kosovskom stilu sa freskama svetoga save! E, mrčeni si ti slobodni građanin kad aminuješ ovakvu devastaciju i uništavanjke kulturnih i vjerskih Crnogorskih objekata od strane paramilitarne sekte.
Narod

01. 11. 2017 - 16:50

Proćerat ih iz CG, đe je država?!! Ne smiješ na kuću jedan sprat dić ima da te ugaze ako nemaš sve papire, a oni uništavaju sve što su nam čukunđedovi gradili. Do kad tako, čeka li neko to da se mi sa njima obračunamo ili što se čeka?
samo svoje vjerovanje

01. 11. 2017 - 20:14

Orao je K.Marko drumove I rusio dvore , tako smo to učili u školama a sve po nalogu centara koji je se pokazo I u Bosanskom ratu.
Tako je

02. 11. 2017 - 07:12

Marko Kraljević je srbima u Srbiji idol, a Miloš Obilić je srbima u Crnoj Gori idol. Šta ćeš - dva različita mentaliteta jednog te istog naroda!
Nikola P.

01. 11. 2017 - 20:46

Živjelo...! Ministarstvo.... Koje podržava kulturocid Crne Gore...
bez pameti

07. 11. 2017 - 04:37

Sramota kako su iskasapili naše kulturne spomenike, i kamenje su posrbili! E, naša Crna Goro, što radiš od sebe!? Toliko vjekova smo bili teokratska država, a danas nam crkve preuređene po tuđoj volji i osakaćene na naše oči!
Mирослав Ђукић

09. 11. 2017 - 14:50

Процјена Завода након земљотреса 1979. године је била да је манастирску цркву немогуће обновити и да је треба срушити, до темеља и на том месту (евентуално) правити нову, истог изгледа. Митрополија је успела да нађе људе који ће санирати цркву и обновити је. То изгледа, много боли "експерте" из Завода, чија је сујета тиме рањена!
Novi komentar