Parlament je početkom septembra 2016. godine usvojio izmjene zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima u eure, koji je u ime 39 poslanika podnio poslanik DFa Nebojša Medojević 2015. godine, a koji je parlament usvojio u ljeto te godine. Zakon je omogućio i klijentima koji nijesu otplaćivali stambene kredite, kao i onima koji su ih otplatili, da dug konvertuju u eure po kursu koji je važio kad su uzimali kredit, dakle 2007. i 2008. godine, uz kamatnu stopu od 8,2 odsto godišnje.
Dogovor u parlamnetu oko ovog zakona je postignut nakon što je Medojević prihvatio dva amandmana DPSa, kojima je uređeno da se klijentima ne obračunava zatezna kamata, kao i da se klijentima koji su preplatili kredit vrati novac.
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je potpisao izmijenjeni zakon 16. septembra 2016. Ustavna žalba i tada je Adiko banka najavljivala arbitražu, a podnijeli su tri inicijative za ocjenu ustavnosti obje verzije zakona. Jednu su podnijeli 2015, a dvije 2016, jer im se pridružila i Heta, kojoj su ustupljene 124 partije kredita koje vlasnici nijesu vraćali.
Predsjednik Ustavnog suda Dragoljub Drašković izjavio je u oktobru ove godine da su sve tri inicijative objedinjene i da su u postupku. Banka je pet kreditnih partija ustupila beogradskom B2 Holdings kapital. Ustupljeni krediti vrijedni su 66 miliona eura.
Tužbe i u Hrvatskoj
Krajem marta prošle godine hrvatske banke Unikredit, Inteza, Rajfajzen i Erste pokrenule su arbitražu u Vašingtonu zbog tamošnjeg zakona o konverziji kredita u švajcarcima, koji im je, kako tvrde, nanio štetu od milijardu eura.
Banke su podnijele inicijativu za ispitivanje ustavnosti zakona, koju je Ustavni sud Hrvatske početkom aprila ove godine odbacio jer smatra da je sporni zakon, „kao jednokratna interventna mjera zakonodavca, bio nužan za ostvarenje legitimnih ciljeva koji su se njime željeli postići“. (Pobjeda)
