Slobodan Praljak rođen je u Čapljini 2. januara 1945. godine. On je bio hrvatski filmski redatelj, političar i vojskovođa, poznat po tome što je kao general HV služio u ratu u Hrvatskoj, a potom kao general HVO u bošnjačko-hrvatskom sukobu, kada su, između ostalog, snage pod njegovom komandom 1993. srušile Stari most u Mostaru. Praljak je tvrdio kako je most srušen aktiviranjem eksploziva koji je bio postavljen na lijevoj obali Neretve na kojoj je bila Armija BiH.
Osim toga Praljak je poznat i kao jedan od hrvatskih generala koji je tokom i nakon ratova stekao bogatstvo koje haški tribunal procjenjuje na 6.5 miliona eura. Praljak se nalazi među šest hrvatskih političara i oficira kojima je međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, sudio zbog optužbi za ratne zločine u ratu u Bosni i Hercegovini i zločine protiv čovječnosti.
Slobodan Praljak diplomirao je elektrotehniku na Zagrebačkom univerzitetu. Nakon diplomiranja radio je u pozorištu, na televiziji, te predavao filozofiju i sociologiju u Zagrebu. Godine 1989. snimio je igrani film Povratak Katarine Kožul ali postao jedan od istaknutih članova novostvorene desničarske Hrvatske demokratske stranke (HDS).
Pažnju javnosti je privukao kada je 1991. se nakon izbijanja rata kao dobrovoljac priključio novostvorenim snagama HV i formirao jedinicu sastavljenu od zagrebačkih umjetnika i intelektualaca sa kojom je zauzeo položaje u Sunji. Iako nije imao nikakvog vojnog obrazovanja, sa njome je uspješno branio taj položaj od tehnički nadmoćnih snaga JNA i RSK. Nakon Sarajevskog primirja je stekao čin majora i dobio niz odgovornih dužnosti u Ministarstvu obrane, te jednog od 14 članova Vijeća nacionalne obrane. Za predstavnika Ministarstva odbrane Republike Hrvatske u HZ Herceg-Bosni i HVO-u imenovan je 13. maja 1993. godine, te je nakon toga postao komandant snaga HVO.
Optužnica: Zajedno s hrvatskim oficirima Valentinom Čorićem, Jadrankom Prlićem, Milivojom Petkovićom, Brunom Stojićem i Bersilavom Pusićom tužilaštvo MKSJ-a je podiglo optužnicu protiv Slobodana Praljka zbog ratnih zločina. Optužnica ih tereti za agresiju RH na BiH i za Bošnjačko-hrvatski sukob, a posebna važnost Praljka za optužnicu je njegov visok položaj u Hrvatskoj vojsci i njegov službeni položaj vojnog predstavnika Hrvatske u Herceg-Bosni.
Praljak je 29. maja 2013., osuđen na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. On je danas za vrijeme izricanja drugostupanjske presude popio otrov uslijed kojeg je preminuo.
Zanimljivost:
Tokom suđenja Praljak je, uz pomoć svojih saradnika, izdao 18 knjiga s dokumentima iz takozvanog Domovinskog rata i analizama rata u Bosni i Hercegovini.
Sekretarijat Haškog suda je, pak, od njega zatražio da podmiri troškove odbrane u visini od 3,3 miliona eura jer su procijenili da posjeduje imovinu i dionice u vrijednosti od 6,5 miliona eura.
Praljak je to odbio tvrdeći kako nema nikakve imovine na svoje ime. Poslove u kompanijama koje se vezuju za njega vodi njegov sin. Uglavnom u Zagrebu posjeduju dvije poslovne zgrade, hotel, podzemnu garažu, restoran, firmu koja se bavi prevozom tereta u riječnim lukama (koja djeluje u Sisku), a sam Praljak nekada je bio među suvlasnicima fabrike duvana u Ljubuškom, BiH.
(foto: rte)
