Sagovornici Pobjede nijesu u dilemi da imamo kvalitetne knjige, ali je za njih, međutim, sporno ovo ispitivanje, jer tvrde da studenti imaju mnogo bolje znanje. Centar za građansko obrazovanje uradio je istraživanje na uzorku od 280 studenata crnogorskih univerziteta - 230 je njih bilo sa Univerziteta Crne Gore i 50 sa Univerziteta Donja Gorica. Zaključak ispitivanja, kako je nedavno saopšteno, jeste da crnogorski studenti imaju određena znanja o antifašističkom otporu 20. vijeka, ali im je, između ostalog, zamjereno što 77,5% njih ne zna da nabroji najmanje tri narodna heroja iz Crne Gore, te da manje od pola ispitanih zna ko je narodni heroj Ljubo Čupić.
Druga strana
Pomoćnik direktora Zavoda za školstvo Radovan Popović rekao je za naše novine da bi se došlo do valjane analize istra- živanja treba se vidjeti uzorak, način na koji je urađeno, odnosno metodološki pristup. Neki uzorak po univerzitetskim jedinicama od 10-ak do 12 procenata, prema njegovim riječima, sasvim je mjerodavan da možda da i neke bolje, efektnije i kvalitetnije povratne informacije.
- U istraživanjama je bitna analitika, odnosno način na koji se obavlja percepcija istraživanja, što je tu cilj - istakao je Popović. Ukazao je na važan podatak iz istraživanja prema kojem 86,43 odsto ispitanika poznaje pojam antifašizma, dok su u javnosti uglavnom u fokusu bili pojedini negativni rezultati ispitivanja.
- U svakom slučaju, naša povratna informacija koju dobijamo od maturanata iz srednjih stručnih škola i iz gimnazija nam govori da je stanje drugačije. Naša saznanja ne mogu baš potvrditi neznanja naše djece - istakao je Popović. U Ispitnom centru se, podsje- ća on, u sklopu eksternog ispitivanja ili eksterne mature obavljaju i testiranja iz istorije, koja je jedna od zastupljenijih naučnih disciplina iz koje se provjerava znanje đaka. Kaže da su pogotovo teme vezane za 20. vijek veoma dobro obrađene, te da znanja đaka ne zaostaju za znanjima nekih evropskih država.
- Kao jedan od ocjenjivača tih testova mogu da kažem da je taj procenat znanja jako visok – kazao je on.
Pojašnjavajući na koji način su istorijski događaji koje je obuhvatilo istraživanje obrađeni u udžbenicima, podsjetio je da je 1998. godine Crna Gora prva na Balkanu počela, po preporukama Pakta stabilnosti, da mijenja nastavne programe. To je bio, kaže, jedan zahtjevan posao, te su kasnije relevantne međunarodne institucije koje se bave proučavanjem istorije potvrdile da nijesmo uradili ono što su uradile naše dojučerašnje komšije iz Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije koje su taj period, odnosno periode zajedničkog življenja ,,prosto maltene makazama prekinuli“.
- Mi smo imali toliko i kapaciteta i sluha, čak i socijalne pameti, možda i političke pameti, da to ne radimo. Po preporukama Savjeta Evrope podigli smo nivo nacionalne istorije koja je bila potpuno srozana. Naše dojučerašnje zajedničke imenitelje nijesmo na bilo koji način diskreditovali, naprotiv, valorizovali smo sve ono što je značajni dio i zajedničkog života i sve njihove kulturne i istorijske prošlosti, i, naravno, neki dio koji pripada nekim svjetskim procesima. Tako da imamo formalno i faktičko priznanje da smo bili dobar primjer za Balkan – istakao je Popović.
Velika reforma
Na osnovu takve građe, pojašnjava on, napravljeni su novi udžbenici i novi nastavni planovi prilikom generalne velike reforme crnogorskog obrazovanja 2001. godine. Tada je, podsjeća, okupljena velika ekipa koju je činilo 50-ak ljudi – predstavnika univerziteta, Zavoda za školstvo i drugih institucija, kada je Crna Gora ,,prvi put napravila jedan paket svojih udžbenika koji su mogli po strukturi, sadržaju da budu dobar primjer za Balkan“. I danas su, prema njegovim riječima, ti udžbenici tu koji se dorađuju svake šeste godine prateći sve svjetske metodološke tokove.
- U tom dijelu priče mogu da garantujem da su naši udžbenici kvalitetno urađeni i da ne zaostaju za bilo kojim evropskim – istakao je Popović. Udžbenike iz istorije bi, kaže on, trebalo da prate istorijske čitanke i kompletna jedna aparatura, ali tempo kojim su oni rađeni i promjene programa i planova nijesu omogućavali da se to realizuje. Pojašnjava da su zato napravili alternativnu varijantu po kojoj nastavnici kao pomoćnu literaturu koriste čitanke koje izdaje Centar za demokratiju i pomirenje u Jugoistočnoj Evrop i , a mi participiramo u izradi tih knjiga“.
Ove knjige su zamišljene da budu svojevrsan priručnik profesorima istorije zemalja regiona Jugoistočne Evrope, a da učenike navedu na kritičko razmišljanje i sagledavanje činjenica sa različitih strana.
- Sad su one najbolnje teme u postupku prevođenja sa engleskog na crnogorski. Tu je period od 1941. do 1990, pa od 1990. do 2004. godine, to su oni najinteresantniji periodi koji na neki način najviše izazivaju pozornost. Knjige su dobar dodatni materijal koji distribuiramo i edukujemo nastavni kadar - istakao je. Ove čitanke će, navodi Popović, prilikom izmjena udžbenika istorije budući autori sigurno koristiti kao jedan od izvora. Kako je od septembra ove godine zaživio novi nastavni plan i program, prema njegovim riječima, možemo da očekujemo da će sve sljedeće promjene udžbenika ići u tom pravcu.
Nedostatak
- Konkretnije teme koje u udžbenicima treba bolje obraditi su devedesete godine i to bez ikakvih kompleksa istoričari treba da odrade. To je jedan bolan dio naše prošlosti i mislim da one nijesu u dovoljnoj mjeri prepoznate kroz naše udž- benike. Je li to autorska samorecenzija ili nešto drugo, ali moje iskustvo, jer sam autor tri udžbenika, ne kaže da sam imao na bilo koji način sugestija ili pritisaka od bilo koga da na neki način redukujem ono što su bili događaji ili procesi - istakao je Popović. Autor je udžbenika, odnosno koautor knjiga za šesti, sedmi razred osnovne škole, drugi gimnazije i udžbenika za crnogorsku dijasporu gdje je obrađivao period iz 90-ih.
- Istakao bih i da danas imamo jednu kvalitetnu generaciju nastavnika istorije... Djeca naša puno više znaju nego što to i iskazuju – rekao je Popović.
I dekan Folozofskog fakulteta Goran Barović smatra da su rezultati istraživanja koje je uradio CGO daleko od realnog stanja. Barović je, između ostalog, istakao da mu studenti koji učestvuju u ovakvim ispitivanjima pričaju ,,kako se zezaju kada daju odgovore na neka pitanja, jer ih smatraju banalnim“. Kaže da su mu studenti ispričali da zato kroz šalu umjesto imena nekih istorijskih ličnosti u odgovorima pominju poznate javne ličnosti. Odgovarajući na pitanje da li može onda da garantuje da studenti koji su na studijama istorije poznaju dešavanja koja su u anketi plasirana da se ne znaju, Barović kaže da ve- ćina sigurno sve to zna.
- Da bismo imali pravo stanje potrebno je sprovesti jedno naučno istraživanje. Provjera znanja mora da bude mnogo bolje urađena. Fakultet je na raspolaganju Ministarstvu da napravimo ozbiljnu priču, ozbiljne upitnike, jedno naučno istraživanje o kvalitetu znanja u osnovnim, srednjim školama i na fakultetu – zaključio je on.
Problem usmjeravanje nakon srednje škole Dekan
Filozofskog fakulteta Goran Barović ukazao je na problem što se dešava da se djeca nakon srednje škole ne usmjeravaju na zanimanja koja im najviše odgovaraju. Smatra da na nivou države zato treba da se formira institucija koja će da radi na takvoj vrsti edukacije kako bi se uredila jedna ,,obrazovna vertikala“.
- Imao sam primjer da dijete nakon srednje Medicinske škole upiše istoriju. On veze nema, ništa to nije učio. Zar nije logično da ide dalje na izučavanje medicine, biologije ili hemije. Ne mogu ja poslije srednje škole u kojoj sam, na primjer, učio elektro da dođem da učim istoriju. Na fakultetu bismo trebali da im nadograđujemo znanje, a sa pojedinima bukvalno krećem od nule. I to je strašan problem – rekao je on.
