Abiznis

Kanjon Cijevne pod strogim nadzorom, važiće velike zabrane

Glavni grad donio je Odluku o proglašenju Kanjona Cijevne spomenikom prirode. Spomenik prirode „Kanjon Cijevne” nalazi se na istočnom dijelu teritorije Opštine Tuzi u okviru Glavnog grada koji se graniči sa Republikom Albanijom. Podgorički parlament trebao bi 21. decembra da verifikuje odluku o tome.
Kanjon Cijevne pod strogim nadzorom, važiće velike zabrane
Predrag Zečević
Predrag ZečevićAutor
Portal Analitika/Glavni gradIzvor

Od Odluci se navodi da je, nakon proglašenja kanjona  spomenikom prirode tamo strogo zabranjeno branje, sakupljanje, uništavanje, sječa, iskopavanje, držanje i promet strogo zaštićenih divljih vrsta biljaka i gljiva.

Takođe zabranjeno je zaštićene divlje vrste životinja hvatati, držati, odnosno ubijati; uznemiravati, naročito u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, migracije i hibernacije.

„Strogo je zabranjeno oštećivati ili uništavati njihove razvojne oblike, gnijezda ili legla, kao i područja njihovog razmnožavanja ili odmaranja;ubijanje ili hvatanje zaštićenih vrsta ptica naročito selica, uništavanje njihovih gnijezda i jaja ili uklanjanje gnijezda čak i ako su prazna, njihovo uznemiravanje naročito u vrijeme othranjivanja ptića i tokom razmnožavanja;unošenje alohtonih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva.istrebljivanje autohtonih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva.branje, skupljanje i korišćenje nezaštićenih vrsta biljaka i gljiva, odnosno hvatanje i ubijanje nezaštićenih životinjskih vrsta u mjeri u kojoj se može ugroziti brojnost njihovih populacija“, piše u Odluci.

Zabranjeno je upotrebljavati sredstava za hvatanje i ubijanje divljih vrsta životinja kojima se uznemiravaju njihove populacije i ugrožavaju njihova staništa i koje mogu prouzrokovati njihovo lokalno nestajanje.

Ukupna površina Spomenika prirode „Kanjon Cijevne” iznosi 2022.2 ha

U okviru Spomenika prirode „Kanjon Cijevne“ određuju se tri zone zaštite:

I (prva) zona zaštite obuhvata prirodne neizmjenjene terene na strmim stranama kanjona koji se nalaze između (spoljne) granice ovog zaštićemog prirodnog dobra i centralno položenih II i III zone zaštite koje prate vodotok rijeke Cijevne i zone koje su zauzete naseljima, infrastrukturom (putevi i cesta Dinoša - Državna granica sa Albanijom), građevinskim objektima i poljoprivrednim zemljištem. Ukupna površina prve zone zaštite je 1803,2 ha.

U okviru I zone zaštite, zbog značaja za zaštitu,  izdvojen je lokalitet vlažne stijene pored ceste ispod lokaliteta Šumice, kod mosta Ura e Ljemajes, između graničnih tačaka T14(6620994.76, 4699362.56) i T15(6620912.01, 4699143.44), gdje je rasprostranjena rijetka biljna zajednica Adianto-Pinguiculetumhirtiflorae. Za ovu biljnu zajednicu su propisani posebni uslovi i mjere zaštite.

II (druga) zona zaštite obuhvata djelimično izmjenjene prirodne i poluprirodne terene u kojima se odvijaju prirodni procesi koji su značajni za funkcionisanje vodotoka Cijevne i očuvanje I zone zaštite od ljudskih aktivnosti. Ova zona obuhvata vodotok rijeke Cijevne sa pripadajućom obalom do granice sa III zonom zaštite, kao i slobodne površine oko III zone zaštite koje zahtjevaju strožiji režim korišćenja radi zaštite integriteta I zone. Ukupna površina druge zone zaštite je 101,2 ha.

III (treća) zona zaštite obuhvata značajno izmijenjene terene zauzete sa infrastrukturom (putevi i cesta Dinoša – Državna granica sa Albanijom), naseljima, građevinskim objektima i poljoprivrednim zemljištem. Ukupna površina treće zone zaštite je 117,8 ha.

P.Z.

 

Portal Analitika