Kako se ističe, crnogorska policija je u aprilu podnijela krivične prijave protiv šest osoba zbog sumnje da su dio međunarodne kriminalne grupe odgovorne za krijumčarenje ljudi iz Turske u zapadnu Evropu. Ovo je rezultat zajedničke policijske operacije Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore, što je dovelo do hapšenja ukupno 21 osobe u te tri zemlje.
EK navodi da su sporazumi o readmisiji sa trećim zemljama nastavili da se primjenjuju na zadovoljavajući način, a zahtjevi za readmisiju ostali su stabilni u odnosu na prošlu godinu.
Između januara i septembra Crna Gora je prihvatila 438 zahtjeva za readmisiju, uključujući 414 građana Crne Gore i 24 državljana trećih zemalja, dok je 40 osoba vraćeno iz Crne Gore u treće zemlje navodi se u dokumentu EK.
Konstatuje se da je potpisan sporazum o readmisiji sa Azerbejdžanom, dok su sporazumi o readmisiji sa Srbijom i Turskom stupili na snagu, što je doprinijelo da broj sporazuma o readmisiji koje Crna Gora ima s državama koje nijesu članice EU poraste na 10.
Nastavljena je nesmetana primjena sporazuma o readmisiji s EU. Crna Gora je zaključila protokole o primjeni s 13 država članica EU Većina readmisija je iz Njemačke, Francuske, Švedske i Luksemburga.
“Međutim, stopa prihvatanja zahtjeva za readmisiju, koju izdaju države članice EU, u pogledu državljana trećih zemalja ostaje mala. Od 60 zahtjeva zemalja članica EU koji se tiču državljana trećih zemalja u prvoj polovini ove godine (uglavnom iz Njemačke) svi su odbijeni, što je obrazloženo nedostatkom dokaza o njihovom prebivalištu u Crnoj Gori ili tranzitu preko Crne Gore, prije ulaska na teritoriju te države članice EU. Tokom prvih osam mjeseci 2017. u Prihvatilištu za strance smješteno je 133 ljudi. Među njima nije bilo maloljetnih migranata bez pratnje”, navodi se dalje u dokumentu Evropske komisije.
Podsjećaju da plan djelovanja u slučaju masovnog priliva migranata iz novembra 2015. do sada nije primijenjen, jer Crna Gora nije na glavnoj migracionoj ruti za zapadnu Evropu.
EK navodi da trenutno Crna Gora bez teškoća upravlja prilivom azilanata.
“Brojke su i dalje niske, a od januara do juna 2017. podneseno je 186 zahtjeva za azil. Najčešći tražioci azila su državljani Alžira (33), Kube (30) i Iraka (29). Međutim, broj postupaka koje je administracija okončala jer su podnosioci pobjegli ostaje visok (121). Sedam zahtjeva je odbijeno, sedam odobreno, a ostali su u proceduri. Nedavno uspostavljena Državna komisija za žalbe za azil je u potpunosti operativna i primila je 69 zahtjeva od januara do kraja septembra. Ukupan broj ljudi pod međunarodnom zaštitom u Crnoj Gori dostigao je 28 u septembru. Administrativni kapaciteti se jačaju kroz obuku i zapošljavanje osoblja u Direkciji za azil”, piše u dokumentu EK.
Broj korisnika koji su boravili u Centru za tražioce azila ostao je stabilan.
“Ranjive grupe imale su koristi od zdravstvene zaštite, socijalne i psihološke pomoći. Izbjeglice mogu da imaju koristi od kurseva crnogorskog jezika i kulture, finansijske podrške i pomoći da nađu poslove. Nekoliko novih izbjeglica se zaposlilo zahvaljujući programu javnih radova. Crna Gora sarađuje dobro s Evropskom agencijom za podršku azilantima (EASO)”, navodi se u izvještaju.
Ojačati saradnju
U prvoj polovini ove godine oko 470 zajedničkih patrola je realizovano s graničnim policijama BiH, nao i s policijama Srbije, Kosova, Albanije i Hrvatsne.
“Međutim, trebalo bi ojačati saradnju i naročito razmjenu informacija u dijelu kontrole granice i analize rizika sa susjednim zemljama. Nabavna opreme za video-nadzor na svih 28 graničnih prelaza je u pripremnoj fazi, ali Crna Gora nastavlja da se suočava sa značajnim tehničnim nedostacima kada je u pitanju elektronski nadzor zelene i plave granice. Kapaciteti treba da budu ojačani na graničnim prelazima, naročito u dijelu nadzora i patrolnih kapaciteta na granici s Albanijom, koja se procjenjuje kao visokorizična granica. Granični prelazi s Albanijom izgleda da se suočavaju sa značajnim izazovima zbog stalnog povećanja saobraćaja preko ove granice”, navodi se u dokumentu EK.
