Dva dana kasnije, 7. juna, zastava Crne Gore zavijorila se u Briselu, na jarbolu ispred sjedišta Alijanse, najmoćnijeg vojno-političkog saveza na planeti. Bio je to svojevsrni presedan: prvi put u ovom vijeku, prvi put u posljednjih pedeset godina proširenje NATO-a važilo je samo za jednu državu – Crnu Goru.
Zvanični poziv da se pridružimo Alijansi upućen je 2. decembra 2015. godine. Potom je krenula mukotrpna procedura izjašnjavanja u državama članicama. Crnogorski parlament je na Cetinju 28. aprila, sa 46 glasova, poslanika DPS, SD, BS, HGI, koalicija albanskih stranaka i opozicione SDP usvojio Prijedlog zakona potvrđivanja Sjevernoatlantskog ugovora. Prethodno je Protokol o pristupanju ratifikovan u svih 28 zemalja NATO. Članstvo u NATO najznačajniji je događaj od referenduma i obnove nezavisnosti.
Mala balkanska država učvrstila je geopolitičkupoziciju, bezbjednosnu zaštitu i zakoračila na zapadni civilizacijski krug.
Strategijski posmatrano, Crna Gora je napravila veliki politički zaokret i definitivno se okrenula zapadnoevropskim civilizacijskim vrijednostima i principima, bez želje da kida tradiciju i odnose sa Istokom. Biti dio NATO porodice znači garanciju nepovredivosti granica i vjetar u leđa prijatelja, prema ispunjenju drugog strateškog cilja - članstva u Evropskoj uniji.
NATO i EU dijele iste vrijednosti, principe i ciljeve pa smo ispunjavanjem kriterijuma za članstvo u Alijansi u velikoj mjeri ispunili i standarde potrebne za članstvo u EU, pogotovu u pogledu stabilnosti i bezbjednosti, vladavine prava i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Crnogorski put na Zapad nije prošao bez unutrašnjih, ali i inostranih protivljenja, pritisaka i smicalica. Iznutra Demokratski front, predvodnik antiNATO kampanje, a spolja ,,majčica“ Rusija - nijesu birali sredstva da ospore, odugovlače ili da pokušaju zaustaviti učlanjenje u Alijansu.
Uzalud, Crna Gora je odoljela pritiscima, iako nijesu zamireni unutrašnji raskoli, niti ih NATO može pomiriti. To je ipak samo crnogorska stvar koja se jedino unutar Crne Gore može riješiti.
Posjeta Majka Pensa
Poruke Vašingtona za Moskvu iz Podgorice
Leteća tvrđava, plavo bijeli boing 747 200B Američke avijacije zarulao je pistom Aerodroma Podgorica 1. avgusta, a crnogorska delegacija na čelu sa premijerom Duškom Markovićem dočekala je Majka Pensa, potpredsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Posjeta potpredsjednika SAD bez sumnje je istorijski događaj: Majk Pens je najviši zvaničnik SAD koji je posjetio Crnu Goru još od 1905. godine, kada su dvije države zvanično uspostavile diplomatske veze.
- Budućnost ovog regiona je na Zapadu - poručio je iz Podgorice potpredsjednik SAD, stavljajući do znanja svima što najmoćnija svjetska sila misli o Crnoj Gori i regionu. Pensov dolazak u Crnu Goru, nepuna dva mjeseca od njenog punopravnog članstva u NATO, pokazatelj je nove pozicije naše države na političkoj i bezbjednosnoj mapi i konsolidacije prozapadnog kursa naše države.
Poruke potpredsjednika SAD, koji je govorio na samitu Američko-jadranske povelje, bile su direktne i jasne: kazao je da je Rusija pokušala da destabilizuje Zapadni Balkan i da spriječi crnogorski put u NATO, i poručio da SAD odbacuju bilo kakav pokušaj korišćenja sile, prijetnje i zastrašivanja u regionu.
- Namjere Rusije bile su jasne prošle godine kada su moskovski agenti pokušali da poremete crnogorske izbore, napadnu parlament i čak ubiju premijera kako bi razuvjerili crnogorski narod da ne ulazi u NATO savez. Predsjednik Tramp je zatražio od Rusije da obustavi destabilizacione aktivnosti u regionu – poručio je bez imalo diplomatskog uvijanja potpredsjednik SAD.
Iz Moskve nije bilo zvaničnog odgovora na poruke Vašingtona, upućene iz – Podgorice. Tokom dvodnevnog boravka Majk Pens se u hotelu „Hilton“, sastao i sa liderima ,,građanske opozicije“ Demosa, Demokrata, GP URA, SDP-a i SNP-a i pozvao ih da prekinu bojkot, vrate se u parlament i – vode dijalog da bi rješavali probleme. Pensovu poruku izgleda su čuli oni koji i nijesu prisustvovali sastanku: Demokratski front se krajem godine vratio u Skupštinu, lideri ,,građanske opozicije“ i dalje su u bojkotu. I po strani od matice dešavanja.
Suđenje za pokušaj terorizma
Sinđelić protiv vojvoda
Suđenje za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine jedan je od najznačajnijih procesa ikada vođenih u Crnoj Gori. Opsežna istraga Specijalnog tužilaštva na čelu sa glavnim specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem trajala je 180 dana, a 13. aprila rezultirala je podizanjem optužnice protiv četrnaest osoba koje su, prema stavu istražitelja, nakon zatvaranja biračkih mjesta planirale izazivanje nereda, krvoproliće, hapšenje ili ubistvo tadašnjeg premijera Mila Đukanovića, kako bi se Crna Gora trajno destabilizovala.
Prvi put, još od čuveneBombaške afere 1908. godine i vremena zloglasnog Informbiroa 1948. godine, sudski proces koji je u toku biće i svojevrsni test za Crnu Goru. Suđenje koje je počelo 6. septembra 2017. godine mora da pruži razrješenje. U kontradiktornom sudskom postupku Specijalno tužilaštvo mora da dokaže tvrdnje koje već stoje u optužnom aktu. Ključne figure operacije, prema aktu Tužilaštva, bili su ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, agenti ruske obavještajne službe GRU, kojima se sudi u odsustvu kao i srpskim državljanima Nemanji Ristiću i Predragu Bogićeviću.
Na optužnici su lideri DF-a Milan Knežević, Andrija Mandić, njihov vozač Mihailo Čađenović i srpski državljani Bratislav Dikić, Kristina Hristić, Branka Milić, Miloš Jovanović, Dragan Maksić, Srboljub Đorđević i Milan Dušić.
Od momenta kada je Katnić optužio dvojicu lidera DF-a, iz ove političke grupacije koja ga je do tada podržavala, krenula je, gotovo svakodnevna, koordinirana politička i lična hajka koja je imala za cilj njegovu diskreditaciju. Mnogo toga što se spremalo za izbornu noć, odgonetnuto je kroz svjedočenje Aleksandra Saše Sinđelića pred vijećem sutkinje Suzane Mugoše.
Počeli su da se pojavljuju i dokazi, uplatnice, snimani razgovori...
Što se zaista pripremalo na dan parlamentarnih izbora i kakve su uloge imali optuženi? Konačnu riječ daće sudsko vijeće kojim predsjedava sutkinja Mugoša. Jedino će „sudska istina“ biti mjerodavna i tada će biti jasno da li su optužbe tužioca Milivoja Katnića bile utemeljene ili je bez dokaza optužio 14 nevinih ljudi koji nijesu znali šta se pripremaza 16. oktobar.
Mnogo pitanja traži mnogo preciznih, sudski verifikovanih, odgovora, u koje ne smije biti sumnje. Ovo je situacija u kojoj ne smije biti nepoznanica nakon presude. Sve karte, svi aduti će biti na stolu i ova igra šaha neće biti, niti može biti ,,ničija“, neriješenog ishoda.
Ni pravno, ni politički. Ako Milivoje Katnić, specijalni državni tužilac, dokaže svoje tvrdnje, jedna velika sila - kakva jeste Rusija - doživjeće najveću spoljno-političku blamažu u posljednjih pedeset godina. Ukoliko se dokaže upletenost čelnika Demokratskog fronta, ta politička grupacija biće označena kao snaga koja je istorijski poražena i prijeti im zabrana daljeg djelovanja.
Opširnije u Pobjedi
