“Zakon o porezu na dobit pravnih lica priznaje kao rashod izdvajanja u oblasti od javnog interesa najviše do 3,5% ukupnog prihoda poreskog obveznika. Analiza finansijskih izvještaja pravnih lica za 2015. godinu ukazuje da je ukupan potencijal za davanja u oblasti od javnog interesa koji se priznaju kao rashod 195,6 miliona eura, navodi se u Strategiji unapređenja podsticajnog okruženja za rad NVO, koji je juče Vlada usvojila.
Dobra strana Zakona jeste što, kao osnov za porezno priznati rashod, utvrđuje ukupan prihod, a ne dobit pravnog lica-poreskog obveznika, kao i relativno visok procentualni iznos ukupnog prihoda koji se priznaje kao poreski trošak. Analiza finansijskih izvještaja pravnih lica za 2015. godinu ukazuje da je ukupan potencijal za davanja u oblasti od javnog interesa koji se priznaju kao rashod 195,6 miliona eura.
Osim toga, kao rashod se priznaju davanja u oblasti od javnog interesa (opšteg dobra), nezavisno od toga da li se radi o davanjima javnim ustanovama ili NVO koje djeluju u ovim oblastima. Ovo riješenje je na tragu dobre uporedne prakse i u skladu je sa principom liberalne političke filozofije, prema kojem niko ne treba da ima monopol nad javnim dobrom. Time se istovremeno podstiče zdrava konkurencija između javnih ustanova i NVO, odnosno njihovih programa i projekata.
“Izmjenama Zakona iz 2016. godine adresirane su neke od ključnih problema u Zakonu: usaglašen je koncept javnog interesa sa odredbama Zakona o NVO, precizirano je da se davanja priznaju kao rashod samo ako su izvršeni pravnim licima koja su registrovana za obavljanje djelatnosti u oblastima od javnog interesa definisanih Zakonom, u skladu sa posebnim propisima i propisano da se rashodi priznaju ne samo u novcu već i u stvarima, pravima i uslugama”, piše u Strategiji.
Pravci budućih aktivnosti: Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica takođe propisuje da se izdaci za zdravstvene, obrazovne, sportske i kulturne svrhe i zaštitu životne sredine priznaju kao rashod najviše do 3,5% ukupnog dohotka. Međutim, zbog relativno niskog prosječnog iznosa ličnog dohotka i skromne platežne sposobnosti stanovništva, na srednji rok, veći je potencijal za razvoj korporativne filantropije, stoga ono zaslužuje posebnu pažnju javnih politika, uključujući politike u oblasti javno-privatnog partnerstva.
“Nezavisno od toga, nužno je izvršiti odgovarajuće izmjene i u Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica, u skladu sa izmjenama koje su izvršene u Zakonu o porezu na dobit pravnih lica iz 2016. godine, kako bi se harmonizovao pravni okvir za davanja pravnih i fizičkih lica-poreskih obveznika u oblastima od javnog interesa. Analiza pravnog okvira za razvoj filantropije iz 2013. godine identifikuje i druga pitanja od značaja za razvoj filantropije koje je nužno urediti”, poručuje se u Strategiji.
P.Z.
