Na Kongresu, na kojem je učestvovalo 150 delegata, za potpredsjednike stranke izabrani su Đorđije Brajović, Zoran Mugoša i Ivica Kaluđerović.
Pavićević, koji je do sada bio savjetnik predsjednika Crnogorske, kazao je da je crnogorska politička scena dubinski podijeljena na dva oštro suprotstavljena bloka a, kako je kazao, provalija između ta dva tabora je slika politike u današnjoj Crnoj Gori.
„U jednom rovu nalaze se Demokratska partija socijalista (DPS) i stranke koje je podržavaju, a u drugom su opozicione partije, koje su kao integrativnu tačku svog djelovanja postavile zahtjev za hitnom smjenom vlasti. Ova provalija između dva tabora je slika politike u današnjoj Crnoj Gori, a preko te provalije crnogorske politike građani gledaju jedni na druge kao na neprijatelje i podjele se produbljuju“, ocijenio je Pavićević.
On smatra da DPS ostaje na vlasti zahvaljujući spoljnopolitičkom programu, državotvornom legitimitetu i harizmi i uticaju lidera Mila Đukanovića.
„Jedan od stubova vladajuće partije je i godinama učvršćivani sistem klijentelizma koji je zasnovan na sprezi moći političke i biznis elite. Jedna od očiglednih posljedica učvršćivanja klijentelističkog sistema je široko rasprostranjen osjećaj nepravde u državi i društvu, koji izaziva nezadovoljstvo i podstiče značajan dio građana na otpor, a jedan dio i na apatiju“, objasnio je Pavićević.
Crnogorska opozicija, kako je kazao, sa 39 poslanika u Skupštini ima „nesumnjivu zbirnu snagu“ i jasnu poruku da je potrebna smjena vlasti.
„Ali su razlike po svim programskim šavovima jedan od razloga nedovoljne integrisanosti stranaka opozicije, iz čega proističe i nemoć opozicionog saveza da dođe do mogućnosti promjene vlasti“, smatra Pavićević.
On je poručio da je cilj Crnogorske da promijeni politiku rovova i politiku neprijateljstva u Crnoj Gori, navodeći da društvo ima potencijal za promjenu samo ako i oni koji su zadovoljni postojećim stanjem i oni koji su veoma nezadovoljni budu vidjeli svoj interes da se stvari urede na pravednijim osnovama.
„Razumijevanje i uvažavanje različitosti je prvi korak ka nalaženju rešenja. Moja je namjera da radim upravo na tome“, poručio je Pavićević.
Prema njegovim riječima, Crnogorska ne treba da se svrsta ni u jedan od dva bloka, već da, kako je rekao, gradi alternativnu, zasebnu poziciju „cetralne, treće, modernizatorske političke snage“.
„I da sve svoje potencijale usmjerimo ka onome što politika treba da bude i u Crnoj Gori - polje koje svi koji živimo ovdje koristimo kako bismo što bolje rješavali zajedničke probleme, kako bismo zajednički osmišljavali vrijeme i prostor koje zajednički koristimo“, ocijenio je Pavićević.
Namjera Crnogorske i njega kao lidera je, kako je rekao, da interes najvećeg broja građana bude na centralnom mjestu.
„Da nam kod odlučivanja to bude polazna tačka i da sve predloge koji budu dolazili s jedne ili druge strane gledamo iz te perspektive“, rekao je Pavićević.
U Crnoj Gori je, kako smatra, potrebna i moguća meka transformacija sistema odnosno, kako je pojasnio, meko razvlašćivanje vladajućih struktura.
„Ovaj pristup podrazumijeva da su promjene u Crnoj Gori moguće uz učešće DPS-a u tim promjenama. Mislim da je to realno jer, svidjelo se to nekome ili ne, DPS ima podšku velikog broja građana i mi to moramo priznati jednako kao i da postoji ogroman dio društva koji želi promjene po svaku cijenu“, naveo je Pavićević.
Predlog mekog razvlašćivanja, kako je objasnio, podrazumijeva jednu vrstu refleksije u vladajućoj stranci o sopstvenim greškama, koje su, kako je dodao, najčešće uzrok široko rasprostranjenog osjećaja nepravde u društvu.
„Vjerujem da samo pominjanje razvlašćivanja u DPS-u izaziva otpor, ali i da postoji svijest o neophodnosti tog procesa. Puko održavanje na vlasti ne može, dugoročno posmatrano, biti temeljni stub bilo čije politike, naročito ako je i taj stub jedan od razloga nestabilnosti u državi, nedovoljno razvijene demokratije i sporog ekonomskog razvoja“, smatra Pavićević.
On je rekao da je koncepcija mekog razvlašćivanja razuman predlog čijom bi realizacijom, kako smatra, obilježja moderne političke zajednice u Crnoj Gori bila osnažena odlučnim putem ka savremenoj i demokratskoj političkoj zajednici.
„Nosioci moći u DPS-u koji bi prihvatili koncepciju mekog razvlašćivanja jasno bi poručili da su privrženi demokratskoj budućnosti Crne Gore. Vjerujem da takvih u vladajućoj stranci ima“, poručio je Pavićević.
Potencijalni koalicioni saveznici Crnogorske, kako je rekao, mogu da budu svi akteri koji su zainteresovani za početak mekog razvlašćivanja vladajućih struktura.
Prema njegovim riječima, Crnogorska će posebno da se usmjeri na tri grupe glasača, a to su nadolazeći, nezadovoljni i nezainteresovani.
„Mladi ljudi, koji pripadaju nadolazećoj generaciji će nam biti primarna grupa kojoj se obraćamo, jer mislimo da oni imaju najviše razloga da onim starijima i iskusnijima postave pitanje odgovornosti za stanje besperspektivnosti u kojoj se veliki broj mladih danas nalazi“, smatra Pavićević.
On je kazao da je veliki broj nezadovoljnih, odnosno onih koji osjećaju da je nepravda široko rasprostranjena u crnogorskom društvu i koji su spremni da sami utiču da se to mijenja.
„I treću grupu čine oni koji nisu bili zainteresovani za politiku, a koje jednim novim pristupom politici možemo da zainteresujemo da počnu da se bave javnim poslovima zajednice. Moja ambicija i jeste da ponudimo novu viziju razvoja Crne Gore, savremene države dostojne građanina 21. vijeka“, poručio je Pavićević.
Kada je riječ o koncepciji razvoja države, Crnogorska, kako je rekao, polazi od Cetinjske rezolucije koja je usvojena na partijskom kongresu na Cetinju prije godinu.
„Cetinjskom rezolucijom smo poručili da je važno prevazilaziti podijeljenost Crne Gore zbog toga toga što ona usporava razvoj države, da u crnogorskom političkom polju treba osnaživati principe i vrijednosti koji nas spajaju i da ćemo da se zalažemo za zasnivanje Crne Gore na principima ustavnog patriotizma“, podsjetio je Pavićević.
Jasnim profilisanjem i prihvatanjem ideje ustavnog patriotizma, kako smatra, štiti se država Crna Gora, njena tradicija, identitet i običaji.
„Eto zato mislim da je ustavni patriotizam budućnost crnogorske države. Ustavni patriotizam je naš odgovor i ja mislim najbolji odgovor na pitanje kako crnogorsku državu učiniti stabilnom državom“, rekao je Pavićević.
Dosadašnji lider Crnogorske, Dragan Purko Ivančević, podnoseći izvještaj o ostvarenju ciljeva koji su dogovoreni na cetinjskom Kongresu prije godinu, kazao je da je u periodu između dva Kongresa, Crnogorska značajno ojačala.
„Ojačala je svoju infrastrukturu otvarajući nove opštinske odbore i inicijativne odbore. Osnovan je opštinski odbor na Cetinju, potom u Bijelom Polju, a formiran je i vrlo jak i reprezentativni inicijativni odbor u Nikšiću, koji će vrlo brzo postati i opštinski odbor“, rekao je Ivančević.
U prethodnom periodu Crnogorska je, kako je kazao, djelovala u teškim i problematičnim političkim i društvenim uslovima.
„U uslovima politikanstva, a ne politike, u uslovima nadrealizma, a ne pravih i temeljnih društvenih vrijednosti i realnog sagledavanja političkih prilika. To je bila teška godina za našu vanparlamentarnu partiju, jer su medijski i na svaki drugi način favorizovane parlamentarne stranke, iako mnoge među njima, nisu ni učestvovale u političkom životu, već su se ponašale krajnje neodgovorno i prema državi i prema društvu u cjelini“, istakao je Ivančević.
Direktor predstavništva Fondacije Konrad Adenauer za Crnu Goru i Srbiju, Norbert Beckmann, kazao je da je pojam demokratija centralni pojam, kada je u pitanju Crnogorska.
„Politički profil ove stranke, značajno obilježavaju vrijednosti koje i mi u Hrišćansko-demokratskoj uniji zastupamo, a to su demokratija, politički pluralizam i ustavni patriotizam“, poručio je Beckmann.
Potpredsjednik Crnogorske, Đorđije Brajović, poručio je da je cilj parije da stvori takav privredni i društveni ambijent da ljudi koji su iz Crne Gore, a žive u inostranstvu počnu da se vraćaju u Crnu Goru.
„Mišljenja sam da posebno treba podsticati mlade ljude da počnu da dolaze u zemlju svojih predaka, a ne da odlaze iz Crne Gore“, kazao je Brajović.
Potrpedsjednik Crnogorske, Zoran Mugoša, ocijenio je da se od nezavisnosti Crne Gore, moralo ozbiljnije raditi na jačanju i stvaranju institucija, koje bi bile, kako je rekao, jak temelj države i „bedem“ u odbrani slobodarskih ideala tradicije i crnogorske istorije.
„Zato sada imamo jednu novu snagu, novu viziju i nove ljude, koji su se okupili u Crnogorskoj i koji će, više sam nego siguran dati svoj doprinos u stvaranju moderne Crne Gore u kojoj će se cijeniti prave vrijednosti. Crna Gora, jednostavno traži nove ljude, a ti ljudi su danas ovdje sa nama“, rekao je Mugoša.
Potpredsjednik Crnogorske, Ivica Kaluđerović, kazao je da će ta partija u narednom periodu pokazati da politika može da se vodi kroz zagovaranje političkih ideja i da politika ne mora da bude usko vezana za interese pojedinaca, već da „može i treba da bude čestita i časna, što i jeste potrebno našoj Crnoj Gori“.
„E, baš takva i samo takva će biti politika Crnogorske. Mi smatramo da mladi u politici ne treba da statiraju i zato će u našoj stranci mladi da odlučuju. A složićete se da je to jedinstven pristup, kada je politika u pitanju“, poručio je Kaluđerović.
Osim predsjednika i potpredsjenika stranke, na Kongresu su izabrani predsjednica Nadzornog odbora stranke Ljilja Pjerotić, predsjednica Statutarnog odbora Ljubica Strugar, sekretarka Predsjedništva Bojana Ljumović, predsjednik Političkog savjeta Miodrag Živković i predsjednik Programskog savjeta Ranko Šćepanović.
Predsjednik Političkog savjeta Crnogorske, Miodrag Živković, kazao je da se ta stranka bitno razlikuje od drugih partija u Crnoj Gori, i da je to veliki izazov i velika šansa.
„Crnogorska ima najbolji politički proizvod i najznačajniji politički proizvod, nakon obmnove crnogorske nezavisnoti, a to je projekat ustavnog patriotizma“, pojasnio je Živković.
