Prema podacima Višeg suda za prekršaje, od ukupno 2.073 predmeta formirana na osnovu prijava za porodično nasilje u 2016. godini, izrečeno je 117 mjera zabrane uznemiravanja i uhođenja, 31 nasilnik je morao da napusti stan, 45 je dobilo zabranu približavanja, a 107 je završilo iza rešetaka.
Ostaci prošlosti
Sociolog Andrija Đukanović pojašnjava za Pobjedu da se porodično nasilje ranije prećutno prihvatalo kao uobičajen način ponašanja. To se, prema njegovim riječima, polako mijenja.
- Tradicionalno se ženi pripisivala uloga domaćice, poslušne i da je podređena mužu. Taj oblik porodičnih odnosa dugo je bio dominantan u našem društvu, ali to se mijenja. Kao veliki uzrok koji je doveo do sve veće pojave nasilja ističe se siromaš- tvo i loša ekonomska situacija u kojoj živi ogroman broj ljudi - objašnjava Đukanović.
Kako navodi, ne treba nasilje u porodici vezivati samo za siromaštvo jer se srijeće i u bogatijim društvima.
Đukanović navodi da su žrtve porodičnog nasilja postale svjesnije da prijave nadležnim organima, jer znaju da će im društvo stati u zaštitu i pružiti pomoć.
- Ono što danas imamo kod nas još uvijek nije dovoljno da bi potpuno bili zadovoljni. Institucije koje se bave ovim problemom imaju u svojim redovima uvijek veliki broj onih koji ne prihvataju u potpunosti to da se porodične vrijednosti mijenjaju. Ostaci tradicionalne svijesti još su prisutni i sprečavaju da se na pravi način reaguje na slučajeve nasilja - navodi on.
Opširnije u Pobjedi
