Poslanik Demokratskog fronta (DF), Janko Vučinić, smatra da od Predloga zakona o kontroli državne pomoći neće biti boljitka, kao i da će korupcija „cvjetati“ prilikom njene dodjele.
„Svrha ovog zakona je zadovoljenje zakonske forme, jer je pitanje koliko će on zadovoljiti suštinu. Zakonom se, između ostalog, predviđa otvaranje još jedne agencije, uprkos činjenici da nam je javna uprava preglomazna“, kazao je Vučinić.
On je dodao da su brojna preduzeća kojima je u prethodnom periodu odobrena državna pomoć, kao što su Kombinat aluminijuma (KAP), Željezara i Rudnici boksita, završila u stečaju.
„Imamo mnogo primjera gdje je državna pomoć data preduzećima. Ko je tu pomoć iskoristio? Oni koji su tu državnu imovinu opljačkali“, rekao je Vučinić.
Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović, smatra da je državna pomoć odobravana u funkciji političke podrške.
„Mijenjamo zakone za potrebe otvaranja poglavlja u pregovorima sa EU, a ne za potrebe privrede. Pitanje je da li ćemo izmjenom ovog zakona imati ono što do sada nijesmo imali – analizu efekata pomoći i njeno adekvatno korišćenje“, kazao je Damjanović.
Poslanik DF-a, Branko Radulović rekao je da je Crnoj Gori neophodna trogodišnja strategija u vezi sa dodjelom državne pomoći.
„Ne možete da dajete pare avio-kompaniji ako to nema smisla. To su naše pare, ali vi njima komandujete. Zato je potrebna vaša odgovornost“, poručio je Radulović.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Predrag Sekulić, saopštio je da neadekvatna državna pomoć može da ugrozi konkurenciju ili favorizuje određena preduzeća.
On je dodao da je zakonom predviđeno da agencija za zaštitu konkurencije kontroliše da li je potrebno davati državnu pomoć određenom preduzeću, kao i da li se ona odobrava u skladu sa zakonom.
„Sve dosadašnje državne pomoći će u narednih godinu proći kroz filter kontrole i ako se utvrdi da nešto nije u skladu sa zakonom, ta pomoć će morati da se vrati“, objasnio je Sekulić.
Vučinić je tokom rasprave o predloženim izmjenama i dopunama Zakona o penzionim fondovima kazao da građani nemaju povjerenja u dobrovoljne penzione fondove, zbog čega oni i nijesu zaživjeli u Crnoj Gori.
On smatra da je Crnoj Gori neophodna reforma penzionog sistema, za šta je preduslov otvaranje novih radnih mjesta, odnosno reindustrijalizacija.
„Penzije u Crnoj Gori su mizerne i od njih se ne može pristojno živjeti. Penzioneri su umjetnici u preživljavanju, jer preko 13 hiljada živi od 120 EUR penzije, 40 hiljada od 193 EUR, a 70 hiljada od penzije ispod prosjeka, od 280 EUR. Da li se od toga može živjeti“, pitao je Vučinić.
Poslanik DPS-a, Filip Vuković, smatra da su izmjene zakona bile neophodne, jer dobrovoljni penzioni fondovi u Crnoj Gori neće zaživjeti bar u narednih nekoliko godina, koliko je potrebno da se ispune uslovi EU.
Damjanović je saopštio da predložene izmjene i dopune predstavljaju predlog zakona o gašenju penzionih fondova.
„Mi podstičemo strane bankare i hotele sa pet zvjezdica umjesto da se nešto uradi u penzionom sistemu. Ovo je predlog zakona o gašenju penzionih fondova“, poručio je Damjanović.
On je dodao i da penzioni sistem u Crnoj Gori funkcioniše na principu prvog stuba, kao i da je za dofinansiranje penzionog fonda potrošeno milijardu EUR.
Radulović je kazao da je Crnoj Gori neophodno pokretanje velikog investicionog ciklusa, kao i promjena finansijskog okvira, koja bi podrazumijevala osnivanje razvojne banke i jako tržište kapitala.
„Građani treba da ulažu u dobrovoljne penzione fondove da bi bolje živjeli u starosti i da bi te pare bile uložene u razvoj. Budžet Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) za ovu godinu je 432 miliona EUR, a oko 100 miliona moramo da obezbijedimo zaduživanjem“, naveo je Radulović.
Sekulić je saopštio da je sistem penzionog osiguranja na niskom nivou, ali da Vlada čini mnogo da obezbijedi njihovu redovnu isplatu.
„Prosječna penzija u Crnoj Gori je 284 EUR. Nema nove vrijednosti bez otvaranja novih radnih mjesta. Stvaranje nove vrijednosti i zapošljavanje novih ljudi zahtjeva nove insvesticije“, kazao je Sekulić.
Damjanović je naveo da je 130 EUR od 284 EUR, koliko iznosi prosječna zarada, iz inostranstva.
„Ne možemo puniti Fond PIO dok ne povećamo doprinose. Neophodno je vratiti povjerenje, smnajiti broj onih koji rade na crno i povećati doprinose koji se uplaćuju“, poručio je Damjanović.
Sekulić je saopštio da se uveliko kasni sa izmjenama i dopunama Zakona o investicionim fondovima.
„Jedan dio javnosti imao je veća očekivanja o investicionih fondova. Da nije bilo krize, oni bi više učestvovali u stvaranju nove vrijednosti. Bez novog kapitala teško možemo da održimo nivo iz 2006. ili 2007. godine“, saopštio je Sekulić.
Damjanović smatra da bi kompletan sistem trebalo rekonstruisati kako bi se vratilo povjerenje.
„Fondovi su 2007. godine vrijedili milijardu EUR, a sada pet miliona“, rekao je Damjanović i dodao da su neophodni neki radikalni i rizični koraci.
