Nova studija, predvođena profesorom Tomasom Densonom sa Univerziteta u Novom Južnom Velsu u Australiji, objavljena je u časopisu Cognitive, Affective & Behavioral Neuroscience.
Kako stručnjaci ističu, 50 odsto počinjenih zločina izvršeno je pod uticajem alkohola.
Ubistva, fizički i seksualni napadi, nasilje u porodici i zlostavljanje djece, samo su neki od zločina povezanih sa korišćenjem alkohola.
U kombinaciji sa agresivnošću kao genetskom predispozicijom, samo jedno piće ili dva mogu da izazovu nasilje. Prethodne studije pokušale su da objasne šta se krije iza ovog fenomena.
Većina istraživanja pretpostavlja da promjene u korteksu, koji ima ključnu ulogu u memoriji, pažnji, svijesti i jeziku, koordinišu donošenjem odluka, procjena i emotivnim kontrolisanjem, između ostalog, takve promjene mogu da uzrokuju agresiju izazvanu alkoholizmom.
U istraživanju je učestvovalo 50 muškaraca. Njihove aktivnosti mozga nakon konzumiranja jedne ili dvije čaše alkohola praćene su uz pomoć skenera.
Učesnici su podijeljeni u dve grupe. Jedni su dobili da popiju tri pića sa votkom, dok je druga polovina dobila bezalkoholno piće ili placebo.
Na osnovu snimaka ustanovljena je znatno manja aktivnost u prefrontalnom kortekstu kod osoba koje su konzumirali alkohol u poređenju sa onima koji su dobili placebo, dok je aktivnost u hipotalamusu bila povećana. Rezultati su u stvari pokazali da alkohol ometa prefrontalni kortekst zbog čega i dolazi do agresije.
"U pitanju su djelovi mozga uz pomoć kojih se manifestuju različiti oblici ponašanja, kao što su smirenost naspram agresije u zavisnosti od toga da li je osoba trijezna ili pijana."
Neka istraživanja pokazuju da su počinioci ubistava češće bili pod uticajem alkohola nego kokaina i heroina zajedno.
