On je podsjetio da je, shodno odredbama Bečke konvencije o diplomatskim odnosima, svaka zemlja obavezna da osigura bezbjednost stranih diplomatskih predstavništava i da ovaj tragičan događaj baca sjenku sumnje na to da li je vladajuća nomenklatura u stanju da odgovori takvom zahtjevu, čak i kada su u pitanju ambasade zemalja koje su danas i formalno saveznice Crne Gore.
„Neprihvatljivo je da se pojedini pripadnici organa reda fokusiraju na mirne građane i crnogorsku omladinu, umjesto na realne i ozbiljne opasnosti koje prijete našoj državi i regionu. Moraju biti preduzete hitne bezbjednosne, političke, ali i ekonomske mjere za relaksaciju prilika u zemlji, koje bi smanjile mogućnost budućih napada i spriječile radikalizaciju“, rekao je on.
U ove mjere, dadao je Blažić, spadaju: prevazilaženje ozbiljne institucionalne i političke krize uz suglasnost svih činilaca stvaranjem Vlade nacionalnog jedinstva, demokratizacija crnogorske spoljnje politike čije se ključne odluke moraju rukovoditi ne ignorisanjem javnosti, već principom stvaranja što šireg nacionalnog konsenzusa, kraj dosadašnjeg spoljnopolitičkog avanturizma koji zemlja naše veličine sebi ne može dozvoliti, nadzor nad povratnicima sa stranih ratišta, strožija kontrola granica koje su učinjene poroznim zbog interesa organizovanog kriminala, ali i borba protiv nezaposlenosti kao jednog od ključnih faktora ideološke i političke radikalizacije.
„Ukoliko se ove mjere ne preduzmu i ukoliko ne budemo s ozbiljnošću shvatili uloge i odgovornost svih grana vlasti, u budućnosti se mogu očekivati i događaji sa težim posljedicama. Vrijeme je da se opšti nedostatak sigurnosti na našim ulicama stavi u žižu interesovanja onih koji pretenduju na najodgovornije državne funkcije“.
Zemlja čija ekonomija zavisi od reputacije mirne turističke destinacije, prema riječima Blažića, mora povratiti mir, stabilnost i ugled koji ju je nekada karakterisao, kako teroristički napadi ne bi postali naša jedina zajednička tačka sa savremenom Evropom.
