On je kazao da su kriterijumi za članstvo bili promjenljivi od ugovora iz Mastrihta (1992.) do Lisabona (2007.), da su se nedavno mogla pročitati svjedočenja revizora Evropske centralne banke (ECB) o velikoj nespremnosti Bugarske za pristup EU, ali da se „gledalo kroz prste“.
„Pa je zato ohrabrujuća retorika Hana, Mogerinijeve, Junkera o vidljivim reformama Crne Gore, zapravo više priča o EU koja se bori sa kompleksnim unutrašnjim problemima, i koja želi da ostavi vjerodostojan utisak da EU ima perspektivu, nego izraz stvarnog stanja u Crnoj Gori“, rekao je Janjušević agenciji MINA.
Komentarišući mogućnost da Crna Gora postane članica EU do 2025. godine, Janjušević je rekao da svako ko je ozbiljnije posmatrao i analizirao način pristupanja Bugarske, Rumunije i Hrvatske vidi da je sve moguće.
On smatra da je položaj Crne Gore interesantan jer je, kako je rekao, geopolitička situacija stvorila uslove da postane NATO članica bez ispunjenih određenih kriterijuma.
„Tako da i Strategija o 2025. godini može biti nešto nalik na članstvo u NATO jer ko zna kakva će biti situacija u EU ako se još jedna članica odvaži i krene putem Britanije. Zato su sve opcije otvorene iako znamo da Crna Gora u procesu pregovora ima strategiju puža i neka poglavlja, prije svega 22 i 23, za nju su iz ovih pozicija nesavladiva“, rekao je Janjušević.
On je ocijenio da se ukidanjem Ministarstva evropskih poslova, suštinski se ništa ne mijenja jer, kako je kazao, proces pregovaranja koji je otvorila aktuelna vlast, u stvari proces ispunjavanja zadataka.
Janjušević je rekao da onaj ko pregovara brani određeni nacionalni interes, kao što je Island branio kvote za izlov ribe.
„EU je htjela niže kvote i pregovori su propali. Vlast koja govori u ime Crne Gore ne brani nikakav nacionalni interes i to se vidi iz svih otvorenih poglavlja. Mi u ovom procesu vidimo zadatke koji stoje ispred nas i koji se teško ispunjavaju“, kazao je Janjušević.
On smatra da zato nije ni bitno ko će biti novi pregovarač, odnosno, „glavni prenosilac zaduženja i zadataka za velike obaveze koje se jako teško rješavaju, jer strategija puža u ovom kontekstu to dozvoljava i omogućava“.
Janjušević je ocijenio da je aktuelna vlast više shvatila taj proces kao dobar spoljno politički marketing jer su im i mnoga dešavanja unutar Unije išla na ruku.
„S tim što je veći akcenat stavljen na NATO-integracije, jer kao što rekosmo ova alijansa se pokazala dominantnom od devedesetih godina prošlog vijeka u Evropi“, rekao je Janjušević.
On je kazao da je, ako se nešto shvata kao marketing ili zadaci koji se rješavaju ili simulira njihovo rješavanje, a ne kao pregovori, onda moguće glavnu političku ličnost koja je otvorila proces i ponijela veliki teret, u sred priče pomjeriti i ukinuti ministarstvo, spojiti sa drugim ili od njega napraviti kancelariju.
„To je neozbiljno za nekog ko pretenduje da je ozbiljan pregovarač. Samo neko ko od toga pravi politički marketing i ništa više od toga može da dozvoli taj egzibicionizam“, naveo je Janjušević.
On je ocijenio da sva ta dešavanja mogu uticati na Izvještaja o napretku Crne Gore, koji će biti predstavljen ovog mjeseca.
„Ali izvještaji uvijek imaju tu amortizujuću diplomatsku sintaksu, koja je i kritizerska i pozitivistička tako da se i ovog puta može očekivati takva forma i stil koji ovu komunikaciju na relaciji Crna Gora – EU drže živom i otvorenom“, kazao je Janjušević.
On smatra da je budućnost EU vrlo neizvjesna, pogotovo nakon propalog pokušaja Ustava Unije, koji je doživio fijasko u Francuskoj i Holandiji, a koji je imao za ambiciju da bude jako vezivno tkivo unutar članica EU.
On je rekao da su se desili mnogi događaji koji su uzdrmali noseće stubove EU, prije svega svjetska ekonomska kriza, koja je otvorila dubioze u Grčkoj, Italiji, Portugalu, zatim Bregzit i mnoge druge bitne stvari kao što su monetarna unija ili migraciona kriza.
„Kao i pojave poput Emanuela Makrona koji su promijenili jedan vjekovni građanski i politički sistem koji je bio gotovo paradigmatičan u cijeloj Evropi“, kazao je Janjušević.
On je naveo da se poslije velikog talasa migranata desilo „veliko okretanje“ država članica ka unutrašnjim politikama i interesima kao što je Poljska ili Mađarska.
„Zbog svih navedenih problema budućnost EU je jako upitna, jer ako dođe do prekrajanja granica na Bliskom i Srednjem istoku i formiranja novih država svakako će svoj veliki geopolitički eho i inerciju imati i na EU“, ocijenio je Janjušević.
Govoreći o položaj EU u odnosima NATO - Rusija, Janjušević je rekao da to jedan jako specifičan i zamršen odnos.
„Što se tiče ekonomske saradnje Rusija pokazuje veliko obostrano interesovanje za uspostavljanje značajnih ekonomskih veza kao što je Sjeverni tok 2 koji treba da direktno energetski veže Rusiju i Njemačku koja je kičma i stožer EU“, naveo je Janjušević.
On je kazao da sa druge strane, nejedinstvo u spoljnopolitičkim stavovima EU i nepostojanje vojno-bezbjedonosnih snaga, upućuju Uniju na NATO savez koji u Evropi postaje dominantan od devedesetih godina prošlog vijeka, a možda i malo ranije.
Prema Janjuševićevim riječima, priča o prethodnoj ulaznici u NATO da bi se dobilo zeleno svijetlo ili ulaznica za EU može se analizirati sa više aspekata.
„Tu je Zapadni Balkan kao neka vrsta zamrznutog konflikta koji je u percepciji Brisela najbolji samo kad je miran, i ukoliko ne postoje nikakve tenzije i konflikti za sve se ostalo može se progledati kroz prste“, rekao je Janjušević.
On je naveo da je nedavno procurio i jedan dokument iz Brisela u kojem je glavni problem, odnosno, prioritet država Zapadnog Balkana u integracionim politikama, pitanje granica i razgraničenja.
„Nijesu toliko bitni ni korupcija ni organizovani kriminal, niti vladavina prava i ljudske slobode koliko ova konfliktna pitanja. Tako da je dosta složeno govoriti o Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Kosovu, koji u ovom momentu izgledaju teritorije na kojima je tek prestao sukob nego kao ozbiljni aspiranti na članstvo u EU“, smatra Janjušević.
