Institut za javno zdravlje (IJZ) predstaviće sjutra najnovije rezultate istraživanja o gojaznosti djece u Crnoj Gori, a danas su na panel diskusiji saopštili da je oko 40 odsto predgojazne i gojazne djece.
Istraživanjem IJZ je prošle godine bilo obuhvaćeno oko 3,5 hiljada, uzrasta šest do osam godina, a rađeno je na teritoriji cijele Crne Gore i obuhvatilo je oko 100 škola.
Specijalista higijene u Institutu, Enisa Kujundžić kazala je da je istraživanje pokazalo da samo jedan odsto roditelja vidi svoje dijete kao gojazno, devet odsto njih kao predgojazno i oko jedan odsto kao pothranjeno.
"Tu leži ključ ali i rješenje problema", rekla je Kujundžić pojašnjavajući da roditelji nijesu svjesni da ishrana nije samo zadovoljenje energetskih potreba i da dijete nije gladno, već da mora da ima i zdravstveni aspekt.
Ona je podsjetila da roditelji formiraju dječije navike u prvim godinama života, dodajući da su mnogo popustljivi kad je ishrana u pitanju, prave kompromise i idu linijom manjeg otpora.
Kujundžić je naglasila da u ishrani treba koristiti sezonsko voće i povrće, po mogućnosti domaće, a da se u vezi sa ishranom savjetuju sa ljudima koji se bave ishranom, odnosno ljekarima.
Ona smatra da se u današnje vrijeme ne može uticati na količinu aditiva i hemijskih supstanci u hrani, ali mož birati hrana koja toga ima manje.
Pedijatar u Domu zdravlja Podgorica, Paša Divanović, kazala je da rezultati sistematskih pregleda djece različitih uzrasta pokazuju da je sve više gojazne djece.
Sistematski pregledi u četvrtoj godini, prema njenim riječima, pokazuju da je najmanje pothranje djece - oko 1,8 odsto, a gojaznih 20 odsto.
„Gojazne djece je više među predškolcima i to 25,4 odsto dječaka i 32,4 odsto djevojčica“, rekla je Divanović dodajući da prema podacima Doma zdravlja, oko 60 do 80 odsto gojazne školske djece ostane gojazno i u starijem uzrastu.
Divanović je pojasnila da se djeca, osim što ne uzimaju hranu u pet obroka, nepravilno uzimaju ugljene hidrate, proteine, masti i vitamine, nedovljno bave fizičkom aktivnošću i spavaju.
Da se djeca loše hrane, posebno dok su u školi, kako su saopštili organizatori, prepoznali su i u Ministarstvu prosvjete, koje je odlučilo da dodatno pokuša da utiče na dostupnost nezdravih proizvoda najmlađima.
Navodi se da Ministarstvo ubuduće neće na teritoriji Podgorice davati saglasnosti za prodavanje nezdrave hrane u kioscima unutar dvorišta škola, i da će pokušati da u saradnji sa Ministarstvom za održivi razvoj to zabrani i u njihovoj blizini.
