Kako j dalje navedeno u izvještaju Crna Gora je umjereno pripremljena u pogledu brojnih poglavlja, kao što su slobodno kretanje roba, poljoprivreda, bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika. CG je u ranoj fazi pripreme u pogledu ribarstva i finansijskih i budžetskih odredbi, a na određenom nivou pripremljenosti u oblasti životne sredine i klimatskih promjena, statistike, socijalne politike i zapošljavanja. EK je navela da je dobar napredak postignut u oblastima privrednog prava, poljoprivrede i ruralnog razvoja, bezbjednosti hrane, veterinarstva i fitosanitarne politike. U budućnosti Crna Gora treba posebno da se fokusira na politiku konkurentnosti, životnu sredinu i klimatske promjene i javne nabavke. Jačanje administrativnih kapaciteta za osiguranje primjene pravne tekovine EU ostaje značajan izazov za Crnu Goru.
Kada su ekonomski kriterijumi u pitanju naznačeno je da je ostvaren određeni napredak i umjerena spremnost u oblasti razvijanja funkcionalne tržišne ekonomije.
''Ojačana je makroekonomska i fiskalna stabilnost, ali je neophodno uložiti dodatne napore da se riješe trajni izazovi, posebno teret visokog javnog duga. Privreda raste neprekidno od 2013. godine uz niske ili umjerene stope inflacije. Sektor finansija poboljšao je svoju solventnost i likvidnost. Međutim, izvozna baza mora povećati svoj obim i kvalitet kako bi došlo do smanjenja trgovinskog deficita. Slabosti vladavine prava, uključujući nepoštednu konkurenciju u vidu neformalne ekonomije negativno utiču na poslovno okruženje. Tržište rada suočava se sa strukturalnim izazovima, što se ogleda u malom učešću i visokoj stopi nezaposlenosti'', navedeno je u izvještaju.
Kako se dalje ističe Crna Gora je ostvarila određeni napredak i umjereno je pripremljena u pogledu kapaciteta za suočavanje sa konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama unutra Unije.
''Izgradnja ključne infrastrukture u brojnim oblastima kao i razvoj ljudskog kapitala postavili su osnovu za poboljšanje konkurentnosti. Reforma obrazovanja je u toku ali je neophodno uložiti veće napore kako bi se riješilo pitanje neusklađenosti vještina koje se traže na izazovima kao što su pristup finansiranju ili složenosti regulatornih procedura. Potrebni su dalji napori kako bi se poboljšali ukupni izvozni rezultati domaćih kompanija'', stoji u izvještaju.
Izvještaj dalje navodi da je Crna Gora i dalje konstruktivno posvećena bilateralnim odnosima sa drugim zeljama u procesu proširenja i susjednim zemljama koje su članice EU. EK dalje navodi da je CG aktivna učesnica u regionalnoj saradnji, da je postignut određeni nivo pripreme u pogledu slobode izražavanja ali u izvještajnom periodu na tom polju nije postignut napredak.
Kada je riječ o temeljnim pravima, Crna Gora je nastavila sda usklađivanjem svog zakonodavstva sa standardima EU.
''Konkretno, rad institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda je poboljšan, ali su i dalje neophodni veći napori u osnaživanju institucionalnog okvira i efektivne zaštite ljudskih prava. Nakon napretka ostvarenog u zakonodavstvu iz oblasti zabrane diskriminacije, Crna Gora sada mora obezbijediti postojanje odgovarajućih institucionalnih mehanizama za zaštitu ugroženih grupa od diskriminacije'', navedeno je u izvještaju.
U borbi protiv organizovanog kriminala, postoji inicijalni bilans ostvarenih rezultata u krivičnom gonjenju u borbi protiv krijumčarenja migranata i trgovine drogom. Međutim potrebni su dalji rezultati kako bi se došlo do bujedljivijeg bilansa ostvarenih rezultata, posebno u borbi protiv pranja novca i trgovine ljudima.
Kada je po srijedi borba protiv korupcije, izvještaj EK navodi da je postignut određeni nivo pripreme, ali da je korupcija i dalje prisutna što daje razlog za zabrinutost.
''Uprkos određenom napretku, korupcija je prisutna u mnogim oblastima i nastavlja da bude razlog za zabrinutost. Operativni kapacitet institucija je poboljšan, ipak sve institucije bi trebalo da pokažu proaktivniji stav. Potrebno je riješiti izazove za kredibilitet, nezavisnost i određivanje prioriteta u radu ASK-a. Finansijske istrage kao i zapljenu i oduzimanje imovine i dalje treba poboljšavati. Postoji inicijalni bilans ostvarenih rezultata u pogledu istarge, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda u slučajevima korupcije na visokom nivou, ali isti treba dalje konsolidovati'', stoji u izvještaju. Takođe je navedeno da je pravosudni sistem Crne Gore umjereno pripremljen i ostvaren je određeni napredak. Zakonodavni okvir za pravosuđe koji ima za cilj povećanje stepena nezavisnosti i profesionalizma tek treba da bude implementiran u potpunosti, te da su institucionalni kapaciteti su ojačani.
U izvještajnom periodu obilježen je nizak stepen povjerenja u izborni okvir i dugotrajni parlamentarni bojkot od strane cjelokupne opozicije, od parlamentarnih izbora u oktobru 2016. godine.
''Vraćanje političke debate u Skupštinu odgovornost je svih političkih aktera. Dio opozicije vratio se u Skupštinu u decembru 2017. godine, ali ovakvo djelimično i selektivno okončanje bojkota tek tereba da rezultira boljim parlamentarnim dijalogom i procesom kontrole. Politička scena i dalje je fragmentisana, polarizovana i obilježena nedostatkom političkog dijaloga, posebno u demokratskim institucijama. Potrebno je dodatno poboljšati zakonodavni kapacitet Skupštine, kao i nadzor izvršne grane vlasti. Supština još uvijek na ograničen način pristupa nalazima revizije Državne revizorske institucije i nema rasprave niti izvještavanja o sprovođenju glavnih politika i zakonskih rješenja. U decembru 2017. godine, Skupština je bez odgovarajućih javnih konsultacija usvojila set zakona koji samo djelimično odgovaraju na preporuke Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava. Potrebno je razmotriti i sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva. U izvještajnom periodu održano je osam lokanih izbora. Lokalni izbori se ne odvijaju istog dana u cijeloj zemlji već u kontinuitetu. S toga političkim pejzažom dominira dugotrajno i veoma personalizovano izborno raspoloženje. Usljed takvog izbornog ciklusa, posmatranje izbora je komplikovano, posebno za međunarodne posmatrače, čime se ostavlja dovoljno prostora za tvrdnje o nepravilnostima koje se ne mogu nezavisno ocijeniti. Nije bilo novih događaja u smislu političkog i sudskog epiloga navodne zloupotrebe javnih sredstava za partijske političke ciljeve iz 2012. godine (afera ''Snimak'')'', zaključeno je u izvještaju.
