Ističe da je Crna Gora sačuvala lidersku poziciju na putu ka EU, koju nijedan kandidat iz regiona ne može ugroziti ili osujetiti u kontekstu principa regate.
POBJEDA: Kako komentarišete Izvještaj Evropske komisije? Evidentan je pomak u zakonskom okviru, ali je primjena zakona pogotovo u dijelu vladavine prava i borbe protiv korupcije problem? Je li se moglo više?
HLOBENJ: Odmah na početku treba istaći da je Izvještaj Evropske komisije u ukupnom okviru u pozitivnom narativu. Važno je da Izvještaj ne govori o regresiji, nego konstatuje gdje je ostvaren najveći napredak, a gdje najmanji.
Što se tiče slobode medija kojima je izvještaj posvetio pažnju, tu želim da naglasim da mediji moraju da budu nezavisni, objektivni, van kontrole vlasti, ali i opozicije, posebno kada su u pitanju javni servisi. Sa izvještajem se u potpunosti slažem, to je uravnotežen i precizan dokumenat, putokaz (neka vrsta akcionog plana) za budućnost, što treba dalje da se radi.
Ako ovogodišnji izvještaj upoređujem sa prethodnim, onda je očigledno došlo do napretka. Ako pitate da li se moglo u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije uraditi više, odgovor je da, moglo se, jer se uvijek može uraditi u bilo kojoj oblasti više. To se ne odnosi samo na Crnu Goru, nego i na cijeli region Zapadnog Balkana. To je bio i naš slovački slučaj prije ulaska u EU. To što je važno za Slovačku Republiku je da je Vlada premijera Duška Markovića u potpunosti posvećena ispunjavanju kriterijuma i zadataka iz evropske agende i u tome ima našu apsolutnu podršku. Sa stanovišta Podgorice je, prema mom mišljenju, isto tako relevantno da je zemlja sačuvala svoju lidersku poziciju na putu ka EU, koju ni jedan kandidat iz regiona ne može ugroziti ili osujetiti u kontekstu principa regate. Tu ću javno izraziti svoje mišljenje da je realno očekivati da će zemlja završiti pristupne pregovore prije najavljene 2025. godine i Crna Gora će biti sigurno među prvima koja će pristupiti EU u novom talasu proširenja.
Ne želim da zvučim cinično ako istaknem da se i sama EU stalno bori sa fenomenom korupcije i potrebom jačanja vladavine prava. To nije samo uloga resora unutrašnjih poslova i pravde, ali se odnosi i na pravosudni i mentalni sklop cijelog društva.
POBJEDA: Dio nevladinog sektora je pisao Evropskoj komisiji, uoči predsjedničkih izbora, da stopira pregovore sa Crnom Gorom, odnosno da uvede klauzulu balansa jer nema napretka. Kako gledate na ovaj postupak, koji nije zabilježen ni u jednoj zemlji tokom pristupnog procesa da civilni sektor, koji bi trebalo da se zalaže da što prije uđemo u EU, radi upravo suprotno?
HLOBENJ: Želim veoma jasno i otvoreno kao ambasador države, članice EU i NATO-a, da kažem da u mojoj zemlji ne postoji slučaj da je tokom pristupnih pregovora bilo koja nevladina organizacija u Slovačkoj lobirala da Brisel prekine pristupne razgovore sa našom zemljom. To znači de facto će ići protiv interesa svoje zemlje, gdje više nego 70 odsto građana podržava ulazak u EU. Neću biti daleko od istine ako kažem da ovakav slučaj nije bio zabilježen ni u Višegradskoj četvorki. I mogu vam reći da se kod nas veoma intenzivno vodila unutrašnja borba za povratak Slovačke na demokratsku putanju evropskih integracija, što se uopšte ne može uporediti sa situacijom u vašoj zemlji, koja je nakon obnove nezavisnosti u 2006. godini dobila jasnu evropsku i transatlantsku orijentaciju.
Visoko cijenim ulogu nevladinog sektora u građanskom društvu, koja je nezamjenljiva i koja služi tome da ukazuje državi i institucijama gdje je potrebno više učiniti i šta poboljšati, a da od toga imaju koristi svi građani, ali i cijelo društvo. Sa druge strane sam ubijeđen da postoje crvene linije, preko kojih se jednostavno ne smije prelaziti.
POBJEDA: Završeni su predsjednički izbori i pobijedio je lider DPS-a Milo Đukanović. Kako gledate na ishod izbora? Čelnici međunarodnih organizacija, lideri evropskih zemalja i regiona, kao i zapadni mediji su ovu pobjedu okarakterisali kao čvrsto opredjeljenje Crne Gore da nastavi svoj evroatlantski i evropski put stabilnosti. Vaš komentar?
HLOBENJ: Što se tiče izbora, nije na meni da komentarišem unutrašnja politička dešavanja, niti rezultate ovih ili onih izbora. Dozvolite da dodam samo jedan komentar, a to je da me izuzetno raduje što su predsjednik Slovačke Republike Andrej Kiska zajedno sa predsjednikom slovačke skupštine Andrejom Dankom, kao dva najviša ustavna činovnika zemlje koju ja ovdje predstavljam, među prvim inostranim partnerima čestitali gospodinu Milu Đukanoviću na njegovoj ubjedljivoj pobjedi na predsjedničkim izborima već u prvom krugu. To je još jedan primjer odličnih obostranih slovačko-crnogorskih odnosa. Sa stanovišta Bratislave je važno da su izbori protekli u mirnoj atmosferi, bez bitnijih incidenata i da su se izbori održali u skladu sa zakonom i demokratskim pravilima. Takve informacije sam sa terena lično dobio od međunarodnih posmatrača, među kojima je bila zastupljena i Slovačka.
I na vaše drugo pitanje, mislim da tu nema nikakve dileme ni najmanje sumnje da će Crna Gora nastaviti putem odlučne evropske orijentacije, pošto jedino evropski put i članstvo u Evropskoj uniji je dugotrajna garancija za ne samo mir i stabilnost, nego i povećanje životnog standarda ukupnog društva.
Slične komentare zapadnim medijima na pobjedu gospodina Đukanovića su dali i slovački mediji.
POBJEDA: Novoizabrani predsjednik je u intervjuu za Ria Novosti kazao da će se lično zalagati za bolje odnose sa Rusijom. Kako gledate na ovu izjavu?
HLOBENJ: Ovu izjavu sam registrovao i u tom smislu je u potpunosti podržavam. Smatram da je došlo vrijeme da se odnosi između Podgorice i Moskve normalizuju; da budem precizniji, da ovi odnosi budu topliji. To je u vitalnom interesu svih nas. Dijalog i komunikacija jedini su način u rješavanju otvorenih pitanja sa Rusijom. Ovu politiku i pristup primjenjujemo u odnosu na Moskvu i mi. Rusija je svjetska sila, ima svoje spoljne političke interese, ali i sredstva za aktivno nametanje svojih vitalnih ciljeva. Postoje oblasti u kojima se EU i NATO ne slažu sa Rusijom i gdje na razvoj kriznih situacija na međunarodnoj sceni imamo različite poglede i različito tumačenje. To ipak ne znači da ćemo se ponašati djetinjasto, uvrijeđeno i da ćemo zatvarati u dijalogu sa Moskvom sami sebi vrata.
(opširnije u Pobjedi)
