Politika

U ASK da ne mogu ni članovi partija

Nije dobro zakonsko rješenje, koje omogućava da članovi partija, budu u tijelu koje odlučuje o sukobu interesa, smatra Darija Orešković bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u Hrvatskoj.
U ASK da ne mogu ni članovi partija
Portal AnalitikaIzvor

Orešković je na toj funkciji bila do januara 2018. a u javnosti je prepoznata kao neko ko nije bio blizak, ni opoziciji, ni vlasti.

Ona je u emisiji "Iz pravog ugla", Javnog servisa, saopštila da hrvatski zakon zabranjuje da u Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, bude neko koje bio član partije u prethodnih pet godina.

Takvo zakonsko rješenje, kako kaže Orešković, od Hrvatske je tražila EU u procesu pregovora. Crnogorski zakon zabranjuje da u Agenciji za sprječavanje korupcije budu poslanici, odbornici, članovi Vlade, ili funkcioneri u političkoj partiji, ali ne i članovi partija.

"U tijelu u kojem postoji političko članstvo, ili ja bih rekla politička pristrasnost koja se može dokazati kroz neki drugi oblik djelovanja, je takvo da te u startu diskredituje od nezavisnog djelovanja. Kako ćeš ti, ako si član jedne partije, riješti predmet protiv osobe koja je član iste stranke", pita Orešković.

Ona je kazala da je crnogorsko zakonsko rješenje loše, jer ne pominje članstvo u partiji kao zabranu za izbor u ASK.

“Sigurno da ćemo sumnjati u nepristrasnost osobe koja je član političke partije, kada odlučuje o drugim članovima te stranke. Ako imamo situaciju da se članovi tijela, koje se bavi sukobom interesa biraju s obzirom na člansku karticu, takvo tijelo već u samom startu dovedeno pod sumnju, hoće li moći da radi svoj posao”, navela je Orešković.

Ona kaže da i druge veze, npr rodbinske mogu biti sporne. “U samom startu to šalje lošu poruku. Ako si htio poslati poruku, biram najboljeg kandidata, onda treba tražiti osobu koju nećemo moći povezati ni sa kim”, kazala je Orešković.

Ona je saopštila da je u Hrvatskoj u posljenje vrijeme evidentan pad rezultata u borbi protiv korupcije, ali i prevenciji korupcije.

“Demokratska vlast je samo ona vlast koja je transparentna i koja polaže račun, ne samo o donesenoj odluci, nego i o postupku kako je do te vlasti došlo”, kazala je Orešković.

Smatra da su građani u Hrvatskoj prepoznali značaj borbe protiv sukoba interesa. Slučaj gradonačelnika Zagreba Milana Bandića, navela je kao primjer u kojem građani nijesu prepoznali značaj borbe protiv korupcije.

“Korupcija opstaje, zato što je očigledno neko podržava”, kazala je Orešković.

Za pet godina njenog mandata, kaže da se veći broj predmeta pred Povjerenstvom, odnosio na one ljude koje je imenovala vlast.

“Ali u našim predmetima bilo je onih protiv predsjednice države, potpredsjednika Vlade, ne vjerujem da se može pronaći slučaj za koji smo imali saznanja da ga nismo pokrenuli”, navela je Orešković.

Kazala je da je Povjerenstvo na čijem je čelu bila, imalo oko 480 pokrenutih postupaka, od toga je 450 bilo okončano, oko 900 mišljenja i preko 300 odluka o nepokretanju postupka.

Orešković, je saopštila da je iluzorno očekivati da će neko direktno tražiti od nje šta da uradi.

“Toga tipa pritisaka nije postojao”, kazala je Orešković, ali je dodala da je bilo neprihvatljivog odnosa prema Povjerenstvu.

Kaže da je važno da postupak o kojem odlučuju tijela za sprječavanje korupcije budu javna, a od presudnog značaj je kako kaže bilo i njeno pojavljivanje u medijima.

“Uvijek je to tijelo kamen koji žulja u cipeli”, poručila je Orešković.

Foto: Vecernji.hr

Portal Analitika