Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana u Sofiji neće biti Solun 2, ali će se još jednom potvrditi sva ona obećanja koja su Balkanu data na samitu u Solunu prije 15 godina. Infrastrukturno povezivanje će biti prioritet kako ovaj dio Evrope ne bi ostao na margini - kaže u izjavi za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Gjenero. Ističe da u ovom momentu Brisel nije načisto sa procesom proširenja pa ne bi trebalo mnogo očekivati od ovog samita.
– Sada u Uniji ne postoji ujednačena pripremljenost za proširenje jer Francuska vrlo otvoreno govori o skepsi prema novim članicama. Ne postoji niti jedna dominantna volja za evropeizacijom u regionu, osim dva svijetla primjera – Crne Gore kao lidera i Makedonije, koja se konačno pokrenula – kaže Gjenero
CILJEVI
Glavna tema samita će biti povezanost, a težiće ka tome da aktuelizuje potrebu jačanja infrastrukturnih, ali i obrazovnih, kulturnih i drugih relevantnih veza zemalja Zapadnog Balkana sa Evropskom unijom, ali i među njima samima. Povećanje ulaganja u pomenute oblasti biće među prioritetnim zadacima ovog događaja, koji planira da na taj način pripremi zemlje kandidate ovog regiona da budu spremne za ulazak u Evropsku uniju. Planirano je da samitu prisustvuju šefovi država ili vlada zemalja članica Evropske unije, kao i šest zemalja Zapadnog Balkana.
Domaćin događaja je Bojko Borisov, predsjednik Vlade Republike Bugarske, koja trenutno predsjedava Savjetu Evropske unije. Na samitu će, pored crnogorskog premijera Duška Markovića, učestvovati i predsjednik Savjeta Evropske unije Donald Tusk, kao i predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker. Dodatno, očekuje se prisustvo i visoke predstavnice Evropske unije za vanjsku politiku i bezbjednost Federike Mogerini kao i komesara za susjedsku politiku I pregovore o proširenju Johanesa Hana. Na samitu će se razgovarati i o implementaciji Višegodišnjeg akcionog plana za regionalni ekonomski prostor šest zemalja Zapadnog Balkana. U okviru toga, očekuje se prihvatanje Regionalne reformske investicione agende, koja ima za cilj snaženje reformskih procesa u regionu u cilju većeg privlačenja investicija, kao jedne od komponenti predmetnog Akcionog plana.
Takođe će biti riječi o ratifikaciji dodatnog CEFTA protokola 5 od svih zemalja regiona, usvajanju dodatnog protokola 6, kao i početku pregovora za donošenje dodatnog CEFTA protokola 7. U pogledu na položaj regiona Zapadnog Balkana i na politički značaj ekonomskih i drugih inicijativa koje se tiču njegovog dugoročnog prosperiteta i stabilnosti, može se očekivati da će države članice Evropske unije i partnerske finansijske organizacije na samitu u Sofiji iznijeti konkretne predloge finansijskih i drugih vidova pomoći, kako bi zemlje regiona brže napredovale ka cilju punopravnog članstva.
DEKLARACIJA
Na samitu će biti usvojena i Sofijska deklaracija sa sastavnim dijelom prioritetne agende za buduće djelovanje u odnosu na glavne teme samita. Samit će biti prilika i za brojne bilateralne susrete crnogorskog predsjednika Vlade sa domaćinom Bugarskom i premijerom Borisovim kojem će predsjednik zahvaliti na podršci i organizaciji samita, kao i sa evropskim zvaničnicima i zvaničnicima država članica i regiona. U okviru samita biće održan i Bečki ekonomski forum 18. maja 2018. godine na temu „Sofijski razgovori“, na kojem će učestvovati premijeri zemalja Zapadnog Balkana.
