Dugogodišnji direktor Elektrodistribucije Cetinje i inženjer Borislav Pravilović je tokom edukativne posjete mladim kolegama objasnio da je električna centrala napravljena po ideji više umnih ljudi koji su se nalazili u okruženju kralja Nikole.
“Na oglas koji je tada raspisan za gradnju, krajem marta, javila se firma Emanuela i Oskara Krausa sa idejom da se struja na Cetinje dovede putem električne centrale. Sklopljen je ugovor i 31. maja 1910. formirano prvo preduzeće za elektriku pod imenom Crnogorsko preduzeće za elektriku-Centrala Cetinje”, naveo je Pravilović i dodao je centrala dragocjeno svjedočanstvo o visokoj tehničkoj svijesti našeg čovjeka koji je i tada bio u saglasju sa stremljenjima modernog vremena.
Kraus je, kako je Pravilović dalje objasnio, naručio kompletnu opremu za centralu koja je brodom transportovana do Kotora. Radovi su počeli u junu 1910. godine i trajali dva mjeseca. Zvanično su završeni 19. avgusta, na dan krunisanja kralja Nikole, kada su i potekli prvi kilovati iz novosagrađene električne centrale i zasijala prva sijalica na Cetinju.
“Centrala je prvobitno napravljena za električnu rasvjetu u gradu. Ulice Cetinja imale su 100 lampi koje su radile cijele noći, a osim rasvjete cetinjskih ulica, 1910. godine osvjetljenje je dobilo još 67 potrošača”, istakao je Pravilović i dodao da su među njima bili dvor kralja Nikole, Vladin dom, dvanaest poslanstava i više kuća imućnijih Cetinjana.
U to vrijeme centrala je proizvodila oko 40.000 do 50.000 kilovatsati, a napon na generatoru je bio 2.100 volti. U gradu je, prema objašnjenju Pravilovića, bilo razvučeno oko 3.500 metara kablova do postojećih osam trafostanica.
Sljedeći energetski projekat, zbog potreba vodovoda, je izgradnja i prve hidrocentrale.
“Već od 1934. godine stvaraju se prve pretpostavke za izgradnju hidroenergetskog objekta. Stoga je, 1941. godine, izgrađena i hidrocentrala Podgor sa dalekovodom do Višnjice, koji su napajali pumpe crpnog vodovodnog postrojenje Podgor” ukazao je Pravilović.
Ističe da se od tada do danas puno toga promijenilo.
“Savremeni energetski objekti su preuzeli ulogu proizvodnje i distribucije električne energije i centrala je 1963. godine završila funkciju proizvodnje struje”, naglasio je Pravilović, a inženjerima je na licu mjesta pokazao elemente centrale i proces proizvodnje električne energije iz nje.
Centrala je, u potpuno ispravnom stanju, a zbog neisplativosti, skinuta sa mreže 1963. godine. U Crnoj Gori su već tada bili izgrađeni mnogi objekti za proizvodnju struje, poput hidrocentrala Slap i Glava Zete. Elektrana je, simbolično, ponovo uključena 2010. godine povodom stogodišnjice elektroenergetike u Crnoj Gori.
Počeci prvih elektrana
Pojavom prvih elektrana, početkom osamdesetih godina XIX vijeka, tačnije 1882. godine, električna energija dolazi na svjetsku pozornicu. Tesla je 1895. godine sa Vestinghausom napravio prvu električnu centralu sa naizmjeničnom strujom na Nijagari. Od tada teče intenzivni razvoj elektroenergetike. Elektrifikacija Crne Gore počela je 15 godina kasnije, kada je i prva električna centrala 1910. godine osvijetlila Cetinje.
Monografijom i muzejom istorijski važan objekat sačuvati od zaborava Pravilović želi priču u o prvoj crnogorskoj strujnoj centrali sačuvati od zaborava i to kroz monografiju na kojoj trenutno radi, a koja bi trebalo da do kraja godine bude objavljena.
Iz CEDIS-a su kazali da Pravilović, osim monografije, namjerava da električnu centralu i dokumenta vezana za nju sačuva od zaborava i kroz uređenje muzeja u kojem se ona nalazi.
“Želja mi je da ovaj svjedok događaja dobije mjesto koje mu pripada. Danas se možemo ponositi onim sto je sačuvano jer je centrala raritet u Evropi” istakao je Pravilović.
On dodaje se kolege iz inostranstva dive tom spomeniku elektroenergetike u Crnoj Gori.
“Mislim da bi centrala na Cetinju, ako bi se na dobar način promovisala, bila još jedno mjesto koje bi turisti rado posjećivali”, zaključio je Pravilović.
