''Najsnažnija poruka Samita je sadržana u deklaraciji iz Sofije, u kojoj se kaže da EU potvrđuje nedvosmislenu podršku Zapadnom Balkanu. Oni su odlučni da pojačaju podršku ka političkim, ekonomskim i društvenim transformacijama u regionu. Rezultati Samita su značajni za našu državu. Crna Gora je zemlja koja je odmakla u pregovaračkom procesu, pa je u povoljnijem položaju u odnosu na svoje susjede. Opredjeljenje Crne Gore je da će susjedi imati našu podršku, što sam istakao i na Samitu. Bez obzira da li je na Samitu upotrebljena riječ "proširenje" ili "perspektiva" - to nije najvažnije. Ono što je važno, a o čemu smo razgovarali sa čelnicima EU, je da je integracija Zapadnog Balkana u obostranom interesu, i da ona nije dovedena u pitanje'', istakao je Marković na premijerskom satu.
On se osvrnuo i na perspektivu ekonomskog razvoja Crne Gore.
''Nedovoljna ekonomska razvijenost prisutna je u regionu, i zbog toga ne treba da čekamo na datum pristupa kako bi krenuli sa razvijanjem. Moramo smanjiti zagušenja na graničnim prelazima, eliminisati barijere u trgovini i mobilisati mlade naučnike. Na nama je da ovo riješimo uz pomoć EU. Posebno je važna saglasnost za izgradnju Jadransko-jonskog koridora poznatijeg kao "plavi autoput". U julu ove godine imaćemo peti samit u Londonu, gdje će se pomenute teme dodatno konkretizovati'', naveo je Marković.
Premijer je informisao poslanike i o njegovim sastancima s visokim zvaničnicima EU.
''Razgovarao sam o svim ovim temama, kao i o rezultatima i planovima Crne Gore. Očekuje nas kompleksna faza pregovora od vladavine prava do dodatnog jačanja ekonomske stabilnosti. Crna Gora ima dobru konstruktivnu reputaciju u regionu, i to svaki naš partner pozdravlja. Primjena evropskih propisa u ekonomiji već daje dobre rezultate kroz pristizanje novih investitora. Iz dana u dan Crna Gora je sve interesantnija destinacija našim uvaženim NATO i EU partnerima. Crna Gora se rukovodi svojim prioritetima i ide planiranom dinamikom u svakom pogledu. Sigurani smo da će EU uvažiti ove primjere na temelju dugogodišnjeg partnerskog odnosa'', smatra Marković.
Crna Gora i Kosovo saglasni da prevaziđu preoblem graničnog osiguranja vozila
Odgovarajući na pitanje poslanika Ervina Ibrahimovioća iz Kluba poslanika Bošnjačke stranke, koalicije „Shqiptaret te vendosur – Albanci odlučno“ – Forca, DUA i AA i Hrvatske građanske inicijative o tomešta Vlada Crne Gore preduzima u pravcu ukidanja obaveze sklapanja graničnog osiguranja za motorna vozila za građane Crne Gore i Kosova premijer je rekao da Republika Kosovo nije članica Sistema zelene karte da i ne priznaje zelenu kartu kao dokaz o postojanju osiguranja te stoga građani plaćaju na granici osiguranje.
''Što se tiče konkretnog odgovora na Vaše pitanje, koristim priliku da i Vas i građane obavijestim da smo prepoznajući važnost ovog pitanja, i uz punu spremnost da pronađemo rješenje, u više navrata razgovarali na ovu temu sa predstavnicima vlasti Kosova, na visokom nivou. Posljednji put prije dva dana – tačnije 28. maja, tokom posjete ministra saobraćaja i pomorstva Osmana Nurkovića Republici Kosovo. Prema informacijama koje su mi dostavljene, tom prilikom postignuta je saglasnost sa ministrom infrastrukture Republike Kosovo da se problem naplate graničnog osiguranja od autoodgovornosti prevaziđe. S tim u vezi, ministar saobraćaja i pomorstva je već juče, uz moju saglasnost, uputio inicijativu za pronalaženje modela za prevazilaženje ovog problema Ministarstvu finansija, koje posredstvom Agencije za nadzor osiguranja reguliše pitanja iz ove oblasti. Istovremeno, zatražio sam da se i Ministarstvo vanjskih poslova uključi u rješavanje ovog pitanja, te da se u saradnji sa nadležnim institucijama Republike Kosovo u optimalnom roku predloži odgovarajući model“ – rekao je premijer Marković.
Vlada radi na zaštiti životne sredine
Na pitanje Andrije Popovića iz Kluba poslanika Socijaldemokrate Crne Gore i Liberalna partija Crne Gore šta Vlada preduzima da Crna Gora, koja je po Ustavu prva ekološka država na svijetu opravda svoj ekološki status i kada će biti eliminisane ekološke „crne tačke“ predsjednik Vlade je rekao da Vlada radi na izgradnji modernih postrojenja za upravljanje otpadnim vodama i otpadom, zajedno sa izgradnjom savremene vodovodne i kanalizacione mreže u svim crnogorskim gradovima.
''U prethodnom periodu, vrlo izraženom dinamikom sprovodile su se aktivnosti i na izgradnji infrastrukture za upravljanje otpadom. Zbog toga, nakon deset godina, mreža izgrađene infrasturkture obuhvata i: dvije regionalne deponije neopasnog otpada (Podgorica i Bar), dva reciklažna centra (Podgorica i Herceg Novi), četiri postrojenja za obradu otpadnih vozila (2 u Podgorici, po jedno u Nikšiću i Cetinju), dvije transfer stanice (Kotor i Žabljak), postrojenje za tretman bio-otpada (Kotor), 9 reciklažnih dvorišta (6 u Podgorici, i po jedno u Herceg Novom, Kotoru i Žabljaku), dva postrojenja za obradu medicinskog otpada (Berane i Podgorica) i postrojenje za tretman procjednih voda na deponiji „Livade“ u Podgorici“ – rekao je Premijer.
Predsjednik Vlade je dodao da će pored završene sanacije neuređenog odlagališta „Čarkovo polje“ na Žabljaku, tokom juna biće završena deponija na Cetinju; a da se u toku ovog ljeta očekuje završetak dugo očekivane sanacije deponije Vasove vode u Beranama, a do kraja godine i završetak radova na deponijama u Baru i Šavniku.
''Kroz izradu potrebne dokumentacije stvorene su pretpostavke za projekte koji se realizuju iz Kapitalnog budžeta, a to su transfer stanice u Andrijevici i Mojkovcu, kao i reciklažno dvorište sa sortirnicom u Beranama. Takođe, pored 8 izgrađenih i funkcionalnih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Budvi, Podgorici, Mojkovcu, Žabljaku, Nikšiću, Herceg Novom, Šavniku i zajedničkom postrojenju za Kotor i Tivat, tokom trećeg kvartala očekuje se završetak izgradnje postrojenja u Pljevljima, a krajem godine i u Beranama. U toku su aktivnosti za početak radova na izgradnji sličnih sistema u Danilovgradu i Glavnom gradu. Kroz donošenje Nacionalne strategije upravljanja otpadom do 2030. i inoviranog Državnog plana, definisani su modaliteti upravljanja otpadom za čitavu teritoriju Crne Gore, uspostavljanjem četiri veća centra: u Podgorici, Baru, Nikšiću i Bijelom Polju“ – rekao je premijer Duško Marković.
