Zamjenik predsjednika Vlade i ministar odbrane Bugarske Krasimir Karakačanov kaže da je nedavno održani samit u Sofiji pokazao da je zajednička želja da sve zemlje Zapadnog Balkana budu prihvaćene u EU i NATO. U razgovoru za Pobjedu, Karakačanov ističe i da prepreka u tom procesu mogu biti stavovi pojedinih evropskih zemalja.
– Bugarska vlada vrlo aktivno radi na tome da da konkretne smjernice za evropsku perspektivu svih zemalja Zapadnog Balkana. To će biti naša politika, ne samo za vrijeme predsjedavanja Savjetom EU, već ćemo i nakon tog perioda nastaviti sa istom politikom - rekao je Karakačanov.
Dodaje da su sa Austrijom i Rumunijom, koje će preuzeti predsjedavanje EU u narednih šest mjeseci, bugarske vlasti već obavile razgovore kako bi i ove zemlje u svoju agendu stavile pristupanje Zapadnog Balkana EU. Govoreći o rezultatima za vrijeme bugarskog predsjedavanja, koje je završeno 1. juna, Karakačanov kaže da se za šest mjeseci ne mogu postići čuda. – Ne možemo da očekujemo čuda za šest mjeseci, ali biti prva balkanska zemlja koja je preuzela predsjedavanje EU i stavila u fokus Zapadni Balkan kada je u pitanju pristupanje EU – to jeste uspjeh – navodi bugarski diplomata. Očekuje da će i za vrijeme austrijskog predsjedavanja Balkan biti u fokusu.
– Ako situaciju na Balkanu moramo da objašnjavamo Danskoj, Švedskoj, Norveškoj, Austriji ne moramo, ona odlično razumije stanje ovdje. Naša vlada je već razgovarala sa austrijskom i oni su iskazali nedvosmislenu posvećenost ovom regionu. Nakon Austrije, imamo Rumuniju i Hrvatsku i uvjeren sam da će obje zemlje nastaviti naše prioritete jer su bliski regionu i vjerujem da će podržati zemlje Zapadnog Balkana na njihovom putu ka EU – istakao je bugarski ministar. U susret godišnjici crnogorskog članstva u NATO, Karakačanov kaže da takva odluka naše zemlje treba da posluži za primjer i drugim balkanskim državama. – Bez sumnje, mogu da kažem da je crnogorsko članstvo u NATO neupitni faktor stabilnosti za region Balkana. To je dobar primjer za ostale države, Bosnu Hercegovinu, Makedoniju, Srbiju. Ovdje ne govorimo o sposobnostima crnogorske vojske jer je crnogorska vojska mala, govorim o principima, ali i benefitima od članstva u Alijansi – rekao je Karakačanov. Kad su u pitanju spoljašnji uticaji, Karakačanov vjeruje da se previše govori o ruskom uticaju. Mnogo je opasniji, dodaje on, radikalni islam, koji je takođe prisutan na Balkanu.
– Mislim da smo previše fiksirani za ruski uticaj. On je prisutan u Crnoj Gori 300 godina i važno je razdvojiti istorijske epohe. Zahvaljujući ruskom uticaju Crna Gora je bila jedina zemlja koja nije bila pod turskom vlašću i zahvaljujući ruskim interesima zemlje kao što su Crna Gora, Srbija, Bugarska su oslobođene otomanske vlasti. Ali to nije ometalo našu evro-atlantsku perspektivu. Mislim da se previše govori samo o ruskom uticaju, zanemarujući i druge uticaje koji postoje i koji su opasniji, kao što je radikalni islam – rekao je sagovornik Pobjede. Na pitanje da li radikalni islam ima uporište na Balkanu, kaže da opasnost svakako postoji.
– U Crnoj Gori nema uporište, ali na Zapadnom Balkanu ima, u BiH, recimo, Makedoniji, Kosovu, Albaniji i Sandžaku, koji djeluju kroz različite fondacije koje su negdje i dio vlasti. Rusiju kritikujemo zbog manjka slobode medija, manjka demokratije i evropskih vrijednosti, a kada govorimo o radikalnom islamu vidimo da on nema veze sa slobodom govora, demokratskim vrijednostima, već ima veze sa uništavanjem vrijednosti koje smo gradili tako dugo – ističe Karakačanov.
