U opoziciji, međutim, ne očekuju da će se razotkrivati stvarni vlasnici, bez obzira na zakon, a ekonomski analitičari upozoravaju da je to i pravno delikatno. Javna je tajna da su mnoge firme registrovane na fiktivne vlasnike iza kojih se sakrivaju stvarni - nerijetko političari, direktori državnih firmi, bezbjednosno interesantne osobe…
Spremićemo se
U Poreskoj upravi, koja treba da formira registar stvarnih vlasnika, Pobjedi su kazali da očekuju, imajući u vidu rokove koje je ostavio zakon, da će biti spremni.
- Registar stvarnih vlasnika biće elektronska baza u kojoj će se čuvati tačni podaci o stvarnim vlasnicima radi obezbjeđenja višeg nivoa pravne zaštite, transparentnosti i integriteta poslovnog ambijenta prilikom uspostavljanja poslovnih odnosa. Uspostavljanjem registra omogućiće se pristup relevantnim podacima za potrebe utvrđivanja i provjere identiteta klijenata od strane obveznika, kao i preduzimanja mjera iz oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma od strane nadzornih organa, sudova, tužilaštva i ostalih institucija – objasnili su u Poreskoj upravi.
Na pitanje ima li procjene koliko u ovom momentu ima firmi koje su registrovane na tuđa imena, čiji vlasnici na papiru nijesu i stvarni, u Poreskoj upravi kažu da se u Centralnom registru privrednih subjekata vodi evidencija o zvaničnim vlasničkim strukturama privrednih društava.
- Evidencija se vodi na osnovu osnivačkih akata i ostale registracione dokumentacije, pa u skladu sa postojećom legislativom ovlašćena lica nemaju obavezu identifikovanja stvarnih vlasnika. Upravo iz tog razloga javila se potreba uspostavljanja posebnog registra u kojem će se voditi podaci o stvarnoj vlasničkoj strukturi.
To će doprinijeti efikasnijem sprečavanju pranja novca, otkrivanju i suzbijanju i ostalih krivičnih djela u privrednom sistemu – smatraju u Poreskoj upravi, koja je u sastavu Ministarstva finansija. Oni objašnjavaju da se zakon mijenja da bi se ispunili preduslovi iz pregovaračkog procesa, uskladili nacionalni propisi sa EU, odnosno Direktivom Evropskog parlamenta i Savjeta 2015/849 o sprečavanju korišćenja finansijskog sistema u svrhu pranja novca i finansiranja terorizma.
- Izmjenama Zakona o sprečavanju pranja novca u članu 21a, 21 b i 21c predviđeno je uspostavljanje registra stvarnih vlasnika privrednih društava, pravnih lica i drugih subjekata, čije će vođenje i održavanje biti u nadležnosti Poreske uprave.
U članu 107b predviđeno je da će se registar uspostaviti u roku od godine od dana stupanja na snagu podzakonskih akata, a članom 21b stav 3 stvoren je pravni osnov za donošenje podzakonskog akta kojim će se definisati način vođenja registra, prikupljanje, unos i rokovi unosa i ažuriranja podataka o privrednim društvima i njihovim stvarnim vlasnicima, kao i način pristupa registru - pojašnjavaju u ovom državnom organu.
I direktor Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma Vesko Lekić nedavno je u intervjuu Pobjedi kazao da se očekuje da će formiranje registra obezbijediti viši nivo pravne zaštite, transparentnosti i integriteta biznis ambijenta, omogućiće obveznicima pristup relevantnim podacima za potrebe preduzimanja mjera utvrđivanja i provjere identiteta klijenta kao i nadzornim organima, sudovima, tužilaštvu i ostalima za potrebe izvršavanja obaveza iz oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. On je objasnio da bi nova zakonska rješenja i registar trebalo da prilikom registracije pravnih lica u potpunosti ukloni mogućnost manipulacije u vezi sa imenima fizičkih i pravnih lica koji su registrovani kao vlasnici, suvlasnici ili osnivači.
Nezavisni poslanik i bivši predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović smatra da se formiranjem registra stvarnih vlasnika suštinski ništa neće promijeniti i da će se i dalje otvarati firme na tuđa imena.
Bez promjene
- Zakonski akt koji je u skupštinskoj proceduri ne donosi suštinske novine u dijelu instituta tzv. stvarnog vlasnika, sem što se uvodi registar stvarnih, a i za to "novo“ rješenje je predviđen prostor od čak godinu i po od dana stupanja na snagu izmjena zakona.
Naime, postojeći zakon je više od četiri godine na snazi i u kaznenim odredbama je predvidio visoke novčane kazne, pa čak i privremenu zabranu obavljanja djelatnosti za neutvrđivanje stvarnog vlasnika, a nije poznato da je bilo ko kažnjen po ovom osnovu. To svjedoči da zakon nije ni do sada primjenjivan i da nije suština u promjeni već u primjeni zakona - kaže Damjanović za Pobjedu. On podsjeća da je sličan slučaj i sa primjenom Zakona o kapitalnim i tekućim poslovima sa inostranstvom i o sprečavanju nelegalnog poslovanja.
– Državne institucije poput Centralne banke zadužene za nadzor nad zakonom nemaju elementarne informacije i registre finansijskih sredstava rezidenata i nerezidenata koji posluju u Crnoj Gori, a koja se nalaze na računima u inostranstvu.
Zakon o sprečavanju nelegalnog poslovanja takođe već pet godina nije primijenjen, naročito u dijelu namjerno izazivanih stečaja i otvaranja ,,novih“ firmi na imena povezanih lica. Jasno je zato da bez promjene ponašanja nadležnih organa i sprovođenja zakona neće biti pomaka ni u ovoj materiji - ističe ovaj nezavisni poslanik.
On smatra da će institucije morati da ulože dodatni napor ukoliko žele da Crna Gora ne postane i ostane slaba karika u kontroli porijekla novca.
- Znajući razmjere tzv. strateških investicija i brojnih privatizacija koje su obavljene sa of-šor destinacija i sa stvarnim vlasnicima iz i van Crne Gore sakrivenim od javnosti, sa novcem neutvrđenog, pa često i nezakonitog porijekla, problem male Crne Gore je veliki. Međunarodne institucije će, sem uobičajenog štrika za izmjene zakona, morati da ulože i dodatni napor u sprečavanju mogućnosti da Crna Gora postane i ostane ,,slaba karika“ u kontroli porijekla novca koji može biti upotrijebljen za ubacivanje u zakonite kanale ili čak i za finansiranje terorističkih aktivnosti – upozorava Damjanović.
