“Naime, Državna izborna komisija stala je na stanovište, da se prigovor toj Komisiji, može izjaviti samo protiv rješenja Opštinske izborne komisije kojim je odbijen ili odbačen prigovor. Polazeći od navedene ocjene, s pozivom na odredbe člana 110 Zakona o izboru odbornika i poslanika, Državna izborna komisija je, kao nedopušten, odbacila prigovor Demokratske Crne Gore, izjavljen na Rješenje OIK-a Žabljak, kojim je usvojen prigovor DPS-a, podnesen na rad biračkog odbora na biračkom mjestu broj 15 - Tepačko polje”; navodi se u saopštenju.
Odbijajući žalbu Demokratske Crne Gore, ovakvo stanovište DIK-a, potvrdio je i Ustavni sud, kao organ koji treba da štiti ustavnost i zakonitost u svakoj državi.
“Iz ovakve Odluke Ustavnog suda proizilazi, da iniciranje preispitivanja zakonitosti prvostepenog rješenja OIK-a kojim je usvojen prigovor jedne političke partije, u našem pravnom sistemu nije moguće. Rješenje OIK-a, kojim je usvojen prigovor jedne političke partije na rad biračkog odbora, bez obzira na osnovanost rješenja, njegovim donošenjem postaje pravosnažno, i pravna zaštita protiv takvog rješenja ne postoji. Politička partija, čije je pravo takvim rješenjem eventualno povrijeđeno ostaje bez pravne zaštite, jer joj ne stoji na raspolaganju ni mogućnost sudske zaštite. Pri svemu ovom, pravo na prigovor, protiv odluke OIK-a, ni Zakon o izboru odbornika i poslanika nije isključio. Navedeni zakon sadrži normu (član 108) kojom je propisano ,,da se prigovor protiv odluke, radnje ili propusta opštinske izborne komisije podnosi Državnoj izbornoj komisiji”. Postupajući na navedeni način, štiteći interese DPS-a, za još jedan odbornički mandat u opštini Žabljak, Ustavni sud je povrijedio jedno od osnovnih Ustavom zajamčenih prava, na kojem počiva svako demokratsko društvo - pravo na pravnu zaštitu. Ovako stanovište Ustavnog suda imaće veoma negativne posljedice na kontrolu zakonitosti izbornog postupka i sticanje povjerenje u izborni proces. Naravno, ukoliko na nekim sljedećim izborima, polazeći od interesa partije na vlasti, u istovjetnoj pravnoj situaciji, Ustavni sud ne donese posve drugačiju odluku- ističe se u saopštenju i dodaje da praksa u radu Ustavnog suda “nažalost pokazuje da je i to moguće”.
-Povrede pravila glasanja od strane biračkog odbora, zbog kojih je Ustavni sud na prethodnim izborima, na pojedinim biračkim mjestima u Petnjici i u Tuzima, poništio rezultate glasanja, u istovjetnoj pravnoj stvari, na upravo održanim izborima u Podgorici, više nijesu predstavljale razlog da Ustavni sud donese odluku o poništenju rezultata glasanja na određenom biračkom mjestu. Takvo postupanje nema ništa zajedničko sa principima zbog kojih u svakoj demokratskoj državi postoji Ustavni sud- zaključuje se u saopštenju.
