- Organizacioni dio CBCG zadužen za statistiku platnog bilansa ne raspolaže podacima vezanim za virtuelne valute, odnosno informacijama koliko fizičkih ili pravnih lica se bavi izdavanjem i upravljanjem virtuelnim valutama, niti koliko se takvih transakcija obavi. Podaci koji se prikupljaju s ciljem izrade statistike platnog bilansa su na većem agregatnom nivou od nivoa pojedinačnih transakcija, kao što je trgovanje virtuelnim valutama, te se stoga ove transakcije ne mogu izdvojiti – objasnili su iz CBCG.
Prijedlog zakona je ušao u skupštinsku proceduru i uskoro bi poslanici o njemu trebalo da glasaju. Iz Centralne banke podsjećaju da virtuelne valute nijesu zakonsko sredstvo plaćanja u Crnoj Gori i da zbog toga CBCG ne raspolaže podacima koliko pravnih i fizičkih lica obavljaju djelatnost, odnosno poslove vezane za izdavanje i upravljanje ovim valutama, uključujući i usluge mijenjanja u konvencionalne i obrnuto. – Korišćenje virtuelnih valuta u Crnoj Gori, kao ni u eurozoni, nije regulisano – podsjećaju iz CBCG.
Komentarišući prijedlog da će i oni koji rade sa ovim valutama morati da prijavljuju sve transakcije u protivvrijednosti od 15.000 eura i više, iz CBCG su kazali da će Crna Gora, kao zemlja u procesu pristupanja EU, slijediti regulaciju koju donese Evropska centralna banka. Podsjetimo da je nedavno u intervjuu Pobjedi direktor Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma Vesko Lekić kazao da je prijedlogom zakona predloženo da i firme i fizička lica koja se bave virtuelnim valutama moraju da prijavljuju sumnjive transakcije i sprovode preventivne mjere.
Oprez
Iz Centralne banke upozoravaju da treba biti oprezan prilikom investiranja u virtuelne valute. – Velika volatilnost - nepredvidive promjene vrijednosti ovih valuta u kratkom roku čini ih nepredvidivim i nepouzdanim za investiranje. Sve dok virtuelne valute ne postanu široko prihvaćeno sredstvo plaćanja, odnosno dok ne dobiju sva obilježja novca, trebalo bi biti oprezan – objasnili su iz CBCG. Ključni rizici u transakcijama ovom valutom, kako su ranije našoj redakciji objasnili iz CBCG, odnose se na to da ne postoji regulativa koja štiti korisnike bitkoina od gubitka novca u slučaju kvara platforme na kojoj se vrši držanje i njegova razmjena.
– Uz to, iza ove valute ne „stoji“ nijedna centralna banka, niti bilo koja država, te je otvoreno pitanje njene stvarne vrijednosti – objašnjavaju u Centralnoj banci.
