Dopunama zakona, koji je dostavljen parlamentu juče, predviđeno je da predsjednik i članovi Sudskog savjeta nastavljaju da obavljaju dužnost do proglašenja novog sastava. - Prijedlog zakona neophodno je donijeti po skraćenom postupku, kako bi se obezbijedilo nesmetano funkcionisanje Sudskog savjeta i nakon isteka njegovog mandata i stvaranje uslova za nesmetano funkcionisanje sudske grane vlasti i zaštitu nezavisnosti i samostalnosti sudova – piše u zahtjevu. Prema ocjeni Ministarstva pravde, prijedlog o nastavku mandata članovima Sudskog savjeta u skladu je sa standardima propisanim Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava, zasnovan na članu 23 stav 3, kojim se propisuje da sud Evropskog suda za ljudska prava ostaje na dužnosti dok novi sudija ne položi zakletvu.
- Uporište za predloženo pravno rješenje daje i sistemsko tumačenje Ustava, koji osnovnim odredbama utvrđuje načelo podjele vlasti, a koje bi bilo ugroženo nefunkcionisanjem sudske vlasti – kazali su iz Vlade.
Prijedlogom zakona se unapređuje i, kako je navedeno, postupak izbora članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika koje bira Skupština na prijedlog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.
- Pokazalo se neophodnim preciziranje ovog člana u dijelu koji se odnosi na prijedlog za izbor člana Sudskog savjeta koji Skupštini podnosi nadležno radno tljelo, na način što istovremeni izbor sva četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika više nije uslovljavajućeg značaja za izbor tih članova za koje postoji potrebna parlamentarna većina – piše u obrazloženju. Prijedlog izmjena Zakona dostavljen je i Venecijanskoj komisiji koja će o njemu raspravljati na sjednici 22. juna.
Kako je Pobjedi saopšteno iz ove organizacije, očekuje se da će Vladin prijedlog biti prihvatljiv za eksperte Savjeta Evrope.
