„Pročitao sam komentare i mislim da je jasno da te komentare daju oni koji zakon nijesu vidjeli. Moram reći da sam se i ja temeljnije informisao nakon što sam pročitao te komentare u medijima. Mišljenja da je opasna tendencija da se formira služba sama ne stoji, to je kao da poredite opasnu tendenciju da formirate sekretarsku službu u nekom preduzeću. Takođe sve velike zemlje su riješile pitanje svojih predsjednika i zamislite koliko bi neprihvatljivo bilo da bivši predsjednik odjednom nakon isteka mandata bude slobodan za tržiste i bude na birou rada. Ponavljam, ja sam već obavljao ovu funkciju i znam šta su moje nadležnosti i neću koristiti nikakva prava koja mi ne pripadaj, kazao je Đukanović.
Komentarišući ocjene da vlast treba da radi na poboljšanju dijaloga sa opozicijom, Đukanović dodaje da su vrata i dalje otvorena.
„Uvijek sam otvoren da čujem koji su to još konkretni koraci. Naš cilj je da opozicija bude u parlamentu. Sjećamo se da je opozicija sama govorila da će blokadom državnih institucija skratiti mandat skupštini. To nije interes onih koji su pobijedili regularno. Nakon pobjede, želimo da blagodeti te pobjede a govorim o povjerenju koje su gradđani dali, iskoristimo i relizujemo ključne projekte“, naveo je Đukanović.
Na Crnoj Gori se ne može eksperimentisati
Upitan da li će komentari sa međunarodnih adresa koji su stigli nakon smjene Andrijane Kadije uticati na dalji put Crne Gore ka EU, saopštio je da je Crna Gora imala dosta kritičara koji smatraju da se neki zvaničnici mješaju u unutrašnja pitanja Crne Gore.

''Prije svega mislim da to ne može i neće uticati na tempo puta Crne Gore ka EU. Svima u Crnoj Gori, a i onima koji se bave Crnom Gorom treba malo više udubljenosti i više informacija da bi razmijeli suštinu procesa koji se odvija. elimo da Crna Gora ostvari do kraja svoje planove. I da sjutra kad postane članica bude dio savremene civilizacije'', istakao je Đukanović.
Đukanović je dalje odgovarajući na pitanja novinara kazao da Evropa mora biti ujdedinjena, jer će u suprotnom izgubiti trku sa Rusijom i Kinom.
''To moraju razumjeti naši međunarodni partneri. Mi nijesmo iz nužde opredijeljeni da budemo dio EU. Ako EU odluči da uspori proces ujedinjenja mi moramo biti spremni na tu soluciju. Jako je važno da svi shvate da ovo nije teren na kojem se može eksperimentisati. Ovdje žive vrlo ozbiljni i odogvorni ljudi. Sa Unijom razgovaramo kao Evropljani i snažno vjerujemo da je vazno da i Evropa mora biti ujdedinjena, jer u suprotnom će izgubiti trku sa Rusijom i Kinom. Ovo je teško za razumijevanje jednom dijelu crnogorske javnosti. Dobar dio puta smo prošli, ostalo je još mnogo posla i odlučni smo i spremni da ostatak puta pređemo. Potrebno je da u Crnoj Gori svi razumijemo šta nam je zajednički interes'' naveo je Đukanović.
Đukanović objašnjava da, kada Crna Gora usvaja zakone i gradi institucije koje su po uzoru na EU, to znači da smo veoma odlučni da to i primijenimo.
“Primjenjivaćemo te propise jer je to u našem interesu, pa i ako nekom ne dopada kojim tempom i da li ćemo uopšte kao zemlja Zapadnog Balkana dočekati šansu da postanemo dio EU”, kazao je on.

Dogovor o imenu Makedonije dobra vijest za region i Evropu
Đukanović je odgovarajući na dalja pitanja prokomentarisao da je dogovor Atine i Skoplja oko imena Makedonije dobra vijest za region i Evropu, ocijenio je crnogorski predsjednik, Milo Đukanović. On je čestitao predstavnicima Makedonije i Grčke postizanje dogovora.
„Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma ostala su tri otvorena pitanja u našem regionu, a jedno od njih je i pitanje Makedonije, odnosno blokada te države na putu evropske i evrotalantske integracije”, naveo je Đukanović.
On je kazao da to sve zavisilo od sporazuma koji je, prema njegovim riječima, postignut sa velikim zakašnjenjem.
“Svi treba da budemo radosni jer smo trećinu problema skinuli sa dnevnog reda, jednu od krucijalnih tačaka od kojih zavisi stabilnost i samim tim evropska perspektiva regiona”, rekao je Đukanović novinarima nakon svečane akademije povodom proslave jubileja 55 godina postojanja Plantaža.
Rješavanjem te trećine problema, kako je kazao, bliži smo evropskoj perspektivi regiona.