“Za takvo stanje, u kome je u nas, ova paracrkvena organizacija u statusu hegemona, i posljedično, takav zaključak jednoga inspektora za kulturnu baštinu, u pitanju nacionalne kulturne baštine provoga reda, snosi državna administracija i najviše državne adrese. One koketiraju s beogradskom patrijaršijom, koja sprovodi politiku koja je direktno uperena protiv interesa Crne Gore. Na tome primjeru vidi se što znači nadmoć te svetosavske religiozne formacije, koja se oslanja na državnu silu, koja joj je s ruke, još od devedesetih godina prošloga vijeka, pa sve do danas”, kazao je Mihailo.
Prema njegovim riječima, uništenje autentičnoga freskopisa i pećinske crkve manastira “Dajbabe”, bjelodano pokazuje da je ta crkva uprla je sve svoje sile, s ciljem da uništi sve što je autentično u zemlji, i preoblikuje naš kulturni, posljedično i nacionalni identitet.
“Ona to radi svakodnevno, i na svim našim crkvama i manastirima, na oči cijele javnosti i nadležnih institucija, koje odbijaju da je u tome spriječe. Ta crkva koja uništava naše spomenika, inspirisana je velikosrpskom i panslovenskom ideologijom, koja je protivna svemu crnogorskome. Religijska obilježja, kao što su crkvene kupole u ruskome stilu, imaju snagu nacionalnog simbola, koji simbolizuje tuđe interese, što je za nas uvredljivo i neprihvatljivo”, naveo je Mihailo.
Traži od državne administracije da shvati da Crna Gora ima političke, povjesne i kulturne osobenosti zbog kojih jesmo narod i država i da ih zaštiti.
“Vlasti ove zemlje treba da znaju da su naše crkve simboli naše egzistenicije kroz istoriju, i depoziti naše kulture. Tako, kako se nadležni odnose prema našoj baštini, pokazuje da su je predali u ruke neprijateljima ove zemlje, koji Crnu Goru doživljavaju kao privremeno rješenje, koje treba likvidirati u korist Srbije. Takva politika, uperena protv Crnogoraca i njihove cjelokupne kulturne baštine, po svojoj suštini je kulturni genocid, a nas dovodi u stanje ponižene nacije u svojoj domovini. Kvalifikacija inspektora, da slučaju već devastiranoga dajbabskoga manastira, nije u stanju da utvrdi da li je ugrožen manastir kao kulturno dobro, ustvari, opisuje razmjere katastrofalnoga stanja u pitanju kulturne baštine. To podrazumijeva, a mi očekujemo, da vlasti urgentno preispitaju rad nadležnih službi za njenu zaštitu, i preduzmu mjere protiv krivaca za takav zločinački odnos prema kulturnoj baštini”, zaključio je Mihailo.
