Politika

Vuković: Spremni da otvorimo pitanje DIK-a i zatvorenih lista

Dio opozicije koji najavljuje povratak u parlament i traži formiranje ad hok radne grupe koja bi se bavila mnogim temama, pa i izbornim zakonodavstvom, kuca na otvorena vrata. To ad hok tijelo moglo bi da bude nastavak Radne grupe koja je usklađivala izborne zakone sa OEBS-ovim preporukama, dopunjeno opozicionim predstavnicima. Ako, međutim, traže formiranje nove radne grupe, i to je prihvatljivo– kaže za Pobjedu Miodrag Vuković, poslanik DPS-a i član više radnih grupa koje su se bavile izbornim zakonodavstvom.
Vuković: Spremni da otvorimo pitanje DIK-a i zatvorenih lista
Ivana Koprivica
Ivana KoprivicaAutorka
Nova PobjedaIzvor

Lideri Demokrata i Ure, Aleksa Bečić i Dritan Abazović, predstavili su Plan, u kojem traže, između ostalog, formiranje ad hok radne grupe, sastavljene od predstavnika opozicije i vlasti, koja će raditi sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva.

Vuković smatra da bi nastavak rada Radne grupe koja je usklađivala OEBS-ove preporuke sa izbornim zakonima, umjesto formiranja novog tijela, značio „dobitak na vremenu i na kvalitetu“. On kaže da je vladajuća većina uvijek bila za razgovor, ali u parlamentu, kao i da ima dosta prostora za priču o izbornom zakonodavstvu.

ZAHTJEVI

- Nijesam u zahtjevima Demokrata i Ure prepoznao nešto bitno što bi mi skrenulo posebnu pažnju kad je izborno zakonodavstvo u pitanju. Ali, možemo da razgovaramo o svemu, od najradikalnijeg pitanja – da li se možda potrošio ovaj izborni sistem klasičnog proporcionalnog karaktera i zatvorenih lista, pa do profesionalizacije DIK-a i mnogih drugih tema. Samo da znamo - vratili su se u parlament – kazao je Vuković.

On, međutim, kaže da je „uvodni i konačni problem - da li oni hoće da participiraju u parlamentu“.

- Zbunjuje me konotacija koju prepoznajem u komentarima kod nekih koji pozdravljaju i ohrabruju ove ideje - o postepenom povratku u parlament. Ne znam kako se etapno može vraćati u parlament, ulazimo malo u Skupštinu, pa ako se ispuni još jedan zahtjev, malo više, i tako dalje. Ucjene i sistem „uzmi ili ostavi“ ili „ono što mi mislimo mora biti u pravnom tekstu, u suprotnom nema našeg povratka“ bio bi njihov ćorsokak, koji im se nije dobro pokazao u prethodnom periodu – kazao je Vuković.

Prema njegovim riječima, treba se suočiti sa činjenicom koju je, kako je kazao, priznala većina opozicije – da je bojkot izgubio smisao, pokazao se neopravdanim i lošim.

Vuković je podsjetio da je prije manje od godinu Radna grupa, sastavljena od parlamentarnih subjekata koji, kako je kazao, korektno obavljaju svoje parlamentarne dužnosti, radila na implementaciji sugestija međunarodnih relevantnih subjekata vezano za izborno zakonodavstvo.

- Predložili smo 26 članova u izmjenama izbornih zakona, i ne samo DPS, već i SD, BS, Forca. Opozicija je odbila da učestvuje. Ušli smo u pravno normiranje sugestija OEBS/ ODIHR-a i dobili pozitivno mišljenje tih institucija o prijedlogu koji smo pripremili. Parlament je usvojio zakone za čije usvajanje je bio dovoljan 41 glas. Ostao je prijedlog zakona o izboru odbornika i poslanika jer opozicije nije bilo – podsjetio je Vuković.

On je podsjetio i da je bio član prvog parlamentarnog tijela, ad hok formiranog, koje je radilo prije skoro 20 godina prvim Zakon o izboru odbornika i poslanika, kojeg su predložili poslanici. Radna grupa formirana prošle godine, kojom je predsjedavala Marta Šćepanović (DPS), u čijem radu nije učestvovala opozicija iako je više puta pozivana, bavila se više mjeseci usklađivanjem izbornog zakonodavstva sa OEBS-ovim preporukama.

To skupštinsko tijelo saslušalo je preporuke svih institucija na čiji rad se odnose OEBS-ove sugestije, a to su MUP, Državna izborna komisija, Državna revizorska institucija, agencije za elektronske komunikacije, zatim za zaštitu ličnih podataka, te za sprečavanje korupcije. Ishod rada Radne grupe je usvajanje na plenumu krajem prošle godine, glasovima proste većine, izmjena zakona o elektronskim medijima, biračkom spisku i finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Nije usvojen „krovni“ zakon u ovoj oblasti – o izboru odbornika i poslanika, jer zbog odsustva opozicije nije postojala dvotrećinska većina za njegovo usvajanje.

(opširnije u Pobjedi)

Portal Analitika