Iako u Hrvatskoj, koja je članica NATO-a od 2009, nije postojala takva strategija nakon ulaska u Alijansu, Tabak ističe da u Crnoj Gori postoji velika podijeljenost o ovom pitanju zbog čega se o Strategiji s razlogom raspravlja. -
Hrvatska je imala komunikacionu strategiju tokom pristupanja koja je imala za cilj podizanje podrške savezu i da se objašnjavaju prednosti saveza prije ulaska u NATO, ali nakon toga ne. Činjenica je da nije standardno u većini članica da se strategija usvaja nakon pristupanja, ali je i rijetko da je javnost toliko čvrstvo podijeljena kao u Crnoj Gori oko pitanja članstva - rekao je Tabak u izjavi za Pobjedu. Dodaje da je u Hrvatskoj protivljenje ulasku u NATO bilo veoma blago. Nakon što se nijesu ostvarile bojazni koje su se pominjale prije pristupanja, o protivljenju se prestalo govoriti.
- Zato mi se čini da je to pitanje više vezano za lokalnu specifičnost jer u Crnoj Gori i dalje postoji velika podjela po tom pitanju. Sa te strane opravdavam komunikacijsku strategiju jer vjerujem da će se prednosti članstva vidjeti. Posebno, ako dođe do većih elementarnih nepogoda. Onda je to važno saopštiti javnosti i probati ublažiti podjele, koje za većinu drugih zemalja nijesu uobičajene - zaključio je Tabak.
Savjet za NATO preporučuje Vladi da usvoji strategiju koja predstavlja krovni strateški dokument za sprovođenje komunikacionih aktivnosti o ulozi Crne Gore kao članice NATO-a i benefitima članstva, kao i o politikama i aktivnostima Alijanse. Iz NATO-a su Pobjedi kazali da odgovornost za objašnjavanje pitanja vezanih za NATO javnom mnjenju leži prvenstveno na svakoj zemlji članici. - Svaka zemlja ima suverenu prerogativu da odluči na koji način će to da uradi. To može da uključi razvoj i implementaciju nacionalnih komunikacionih strategija - kazali su iz NATO-a.
Dodaju i da Odjeljenje za javnu diplomatiju (Committee for Public Diplomacy), koji se sastoji od predstavnika 29 članica Alijanse, ima važnu ulogu u podizanju svijesti javnosti o prednostima NATO-a
Opširnije u Pobjedi
