On je na otvaranju regionalne konferencije EU integracije Zapadnog Balkana koja se održava u Podgoric u organizaciji Evropskog pokreta kazao da nijesmo ni bolji ni gori od drugih u EU.
“ Imamo sve vrline i mane kao i ostali evropski narodi. Jedina, ali drastična razlika je u tome, što smo mi imali nesrećni istorijski usud da našekonomski razvoj i razvoj naših institucija bude otežan vjekovnim sukobima, ratnom i tranzicionom devastacijom. Vjerujem da smo danas svi svjesni težine tog bremena prošlosti, i da želimo što prije da hvatamo korak u ekonomskom i demokratskom razvoju sa razvijenim okruženjem.Zato sve svoje snage i djelovanje usmjeravamo ka procesu evropske integracije, jer je to drugo ime za stabilnost našeg regiona. Evropska unija je prirodni ambijent za cijeli Zapadni Balkan”, naveo je Đukanović.
Zbog toga je, kako je dodao, potrebno objedinjavanje svih naših resursa, partija na vlasti i opozicije, i javnih institucija i civilnog društva, s ciljem da se pravila i standardi Evropske unije što prije implementiraju u našim zemljama.
“Samo takvim zajedništvom možemo doći do rezultata na brži i efikasniji način. Mi u Crnoj Gori smo toga odavno svjesni. Pokazali smo to i 2013. kada smo zajedno sa opozicijom usaglasili reformu ustavnog sistema. Otvoreni smo za saradnju sa svim društvenim subjektima da reforme dovedemo do kraja. Zato je izuzetno važno prisustvo civilnog društva u svim segmentimarada naših javnih institucija. Da naša politika otvorenosti nije samo deklarativna, ubjedljivo smo pokazali još 2012. godine kada smo napravili pionirski potez i po prvi put u istoriji pregovora sa EU, uključili preko 300 predstavnika civilnog društva u rad Radnih grupa Vlade za vođenje pregovora sa Evropskom unijom”, kazao je Đukanović.
Pored toga, kako je naveo, u okviru projekta „Nacionalna konvencija o evropskoj integraciji Crne Gore“, koji je u periodu 2011. do 2015. godine koordinirao upravo Evropski pokret u Crnoj Gori, okupili smo preko 400 eksperata iz civilnog društva i javnih institucija, koji su u okviru 6 radnih grupa ravnopravno formulisali preko 400 zaključaka i preporuka za reforme, od kojih je Vlada Crne Gore usvojilapreko 50 odsto.
"Dakle, usvajanjem stotina ideja i preporuka koji su nam došli iz nevladinog sektora pokazali smo da smo otvoreni za sve dobre inicijative i ideje civilnog društva, bilo da dolaze iz nevladinih organizacija, sindikata, akademskih krugova ili medija. Posebno kada kroz kritički osvrt na rad javnih institucija daju inovativna rješenja za sprovođenje reformi u našem društvu", poručio je Đukanović.
S druge strane, za onu ogromnu, autentičnu većinu u civilnom sektoru, koja, kako smatra Đukanović, rad sagledava na kritički, argumentovan i principijelan način, naša vrata su bila i uvijek će biti otvorena.
"Jer to je svuda i uvijek bila uloga civilnog društva - da ukaže na probleme, i da pozove na njihovo zajedničko rješavanje. To je posebno važno za zemlje nevelikih kadrovskih potencijala kao što je Crna Gora. Između ostalog, zato sam danas ovdje, da podržim inovativne ideje koje idu u prilog kritičkom i reformskom djelovanju ne samo u Crnoj Gori, već iu cijelom regionu. Jer sam uočio da je Regionalna konvencija o evropskoj integraciji Zapadnog Balkana počela da daje uspješne rezultate koji unapređuju saradnju javnih institucija i civilnog društva, poput Nacionalne konvencije o evropskoj integraciji Crne Gore", dodao je predsjednik Crne Gore.
Đukanović smatra da je i Deklaracija „Glas Balkana“ važan dokumenat i inicijativa koja vodi ka standardizaciji i unapređenju odnosa javnog i civilnog sektora u cijelom regionu. Samim tim i ka ubrzanom kreiranju društvene sinergije u našim zemljama. To doprinosi efikasnijem sprovođenju reformi i ubrzanju procesa evropske integracije.
"Vjerujem da će i moje kolege iz ostalih država regiona, ali i Evropska komisija, prepoznati ovakve, originalne i sistemskeinicijative koje na dugi rok učvršćuju stabilnost u odnosima javnih i civilnih struktura u zemljama Zapadnog Balkana. I da će jasno podržati „Glas Balkana“ i sve institute saradnje koji na osnovu njega mogu da nastanu. Nadam se da će i javne institucije iz zemalja regiona pažljivo proučiti i primijeniti preporuke i zaključke koje im civilni sektor sugeriše u okviru dvije respektabilne ekspertske studije koje su rezultat ovog projekta", poručio je Đukanović, dodajući da ga je za današnje učešće dodatno inspirisao naziv ove završne konferencije: „Zapadni Balkan i Evropska unija – kuda idemo odavde?“.
"Sazrelo je vrijeme da užurbano, ali promišljeno i ozbiljno, počnemo da radimo na traženju odgovora na ovo pitanje. Ranijih godina smo pokazivali razumijevanje i uvažavali potrebu da EU počne da rješava svoje funkcionalne i institucionalne probleme. Čini se da smo time, nažalost, nenamjerno doprinosili evidentnom usporavanju politike proširenja, a samim tim i tempa pregovora i napretka zemalja Zapadnog Balkana prema Evropskoj uniji", kazao je predsjednik Crne Gore.
Kako je dodao, u međuvremenu, vidjeli smo i vidimo kuda to vodi.
''Tačnije gdje nas opet može odvesti. Ilustrativan primjer za to je Makedonija, u dužem periodu, na šta sam javno upozoravao još 2011. godine. Izgubljeno je mnogo vremena, ali je važno da je nedavno ipak postignut dogovor Skoplja i Atine, što će imati pozitivne reperkusije po region u cjelini. Isto tako kao opominjući mogli bi navesti i primjer Crne Gore, dešavanja tokom izbornog procesa 2016. Mi pozdravljamo uslovni datum za otpočinjanje pregovora sa Makedonijom i Albanijom. Ali smatramo da bi bilo daleko bolje da su ti pregovori počeli danas. Znamo to iz našeg iskustva. Jer, sve reforme na kojima EU insistira, sprovode se mnogo kvalitetnije i efikasnije kroz pregovarački proces, u saradnji sa EU partnerima. Zbog toga bi bilo dobro u što skorijem vremenu započeti formalne pregovore sa svim zemljama Zapadnog Balkana. Samo ti procesi mogu doprinijeti boljem ispunjavanju ciljeva koji su navedeni i u Strategiji 2025. i u Sofijskoj deklaraciji, kao i u izvještajima o napretku i drugim dokumentima koji se odnose pojedinačno nasve zemlje regiona.
Crna Gora smatra da bi seu pregovaračkom procesu svih naših zemalja razvio takmičarski duh i uz istovremenu razmjenu iskustava dodatno podstakao proces integracije. U tome i jeste esencijaideje evropskog ujedinjenja u cjelini'', istakao je Đukanović.
Predsjednik Crne Gore dalje ističe da naše istorijsko iskustvo pokazuje da veličina i brojnost nikada nijesu predstavljali značajan faktor.
''S druge strane, čini se da upravo strah od posljedica dugo trajućih kriza i od neizvjesnosti, kao i posustalost vizije ujedinjenja u jednom broju zemalja članica EU snaži politike nenaklonjene daljem dinamičnom proširenju Unije, što po mom viđenju aktuelno i dugoročno limitira njenu konkurentnost na globalnoj sceni. Kao Evropljanin, vjerujem da Evropa mora učvršćenom vizijom ujedinjenja i nepokolebljivom odlučnošću političkih elita prevazići sopstvene strahove, brže i dugoročno održivo rješavati aktuelne probleme i time čuvati istorijski zasluženi globalni prestiž kao važan faktor napretka čovječanstva u cjelini. Naše crnogorsko, istorijsko i praktično političko iskustvo pokazuje da za osjećaj straha ili hraborsti ni među ljudima ni među državama, veličina i brojnost nikada nijesu predstavljali značajan faktor. Riječju, nije bitno koliko ste veliki, već da li znate šta hoćete, i koliko ste odlučni i sposobni da to i ostvarite. Takav pristup jepresudno uticaoda se uspješno suprotstavimoMiloševićevojpolitici '90-tih; da učvrstimo mir i međuetnički sklad u Crnoj Gori u vrijeme raspada Jugoslavije; da sačuvamo zemlju od bombardovanja '99; da održimo i razvijamo prijateljske odnose sa svim susjedima; da kao najmanja država Zapadnog Balkana postanemo lider u procesu evropskih integracija; da od jedne od najsiromašnijih republika u bivšoj Jugoslaviji postanemo država sa najvećim bruto nacionalnim dohotkom po glavi stanovnikau regionu...'', naveo je Đukanović.
Đukanović je mišljenja da sve evropske države moraju hrabrije i odlučnije da krenu u rješavanje aktuelnih problema sa kojima se suočavaju.
''Isto važi i za institucije Evropske unije. Nažalost, primjećujemo i da iz određenih političkih centara ima pokušaja prenaglašavanja postojećih problema, ili vještačkog kreiranja novih, kako bi se stvorila percepcija da Crna Gora možda i ne želi ostvarenje evropskog cilja, s namjerom da se naša zemljausporava ili čak blokira na daljem putu ka članstvu u EU. Želimo da poručimo da nas niko i ništa neće skrenuti sa evropskog puta. Ti centri, strukture ili pojedinciočigledno ne shvataju ili brzo zaboravljaju događaje iz ranije ili skorije istorije ovog regiona. Mala Crna Gora je i u mnogo težim uslovima znala da opstane na evropskom kursu, često držeći u svojim rukama ključ za rješavanje problema od regionalnog značaja. Svima bi i danas moralo biti jasno: onaj ko usporava Crnu Goru, usporiće, možda i zaustaviti evropeizacijuZapadnog Balkana. Ako ostavlja Zapadni Balkan na vanevropskom kolosijeku, limitira stabilnost, razvoj i konkurentnost Evrope u cjelini'', naveo je Đukanović.
Kako dalje govori, Crna Gora zna da put ka Evropskoj uniji neće biti ni malo lak, niti lišen izazova.
''Kao što nije bio ni do sada. Ali mi u ovaj proces nijesmo ušli zato što očekujemo nagradu u vidu članstva u Evropskoj uniji. Ne, mi prije svega želimo usvajanje evropskih standarda i evropskih vrijednosti, i kreiranje boljeg života i sigurnije budućnosti za naše građane. To je naš prevashodni cilj. Vjerujem da je to cilj i proevropskih političkih struktura u svim zemljama regiona. I da ćemo zajedno raditi na njegovom ostvarivanju, po ugledu na zemlje Višegradske grupe i njihovu uspješnu saradnju. Zbog toga je u širim međunarodnim okvirima i u očima Evropske unije, povezivanje kroz sve vidove regionalne saradnje, od Regionalnog savjeta za saradnju, preko CEFTA-e do Berlinskog procesa, osnova za građenje našeg kredibiliteta, pojedinačnog i zajedničkog. Samo ako pokažemo da možemo da živimo jedni sa drugima, da rješavamo naše bilateralne i regionalne probleme, da radimo na povezivanju naših ekonomija i da uspješno gradimo mostove preko naših istorijskih podjela, tek tada možemo očekivati da ćemo biti uspješni članovi Evropske unije. Ja vjerujem u to. Vjerujem da smo sposobni da zajedno uradimo puno više na građenju novog, evropskog Balkana. I današnji skup, vi koji ste se danas okupili u Podgorici, vaš dosadašnji rad i projekcije, potvrda su ovog mog optimizma'', zaključio je Đukanović.
