„Sa civilnim sektorom treba da se držite za isti štap. Puno sam kao premijerka naučila od hrvatskog nevladinog sektora i ta saradnja u procesu evropskih integracija je vrlo bitna. Takođe, važno je da se države regiona povezuju kako bi što prije postale članice EU. Bitno je i da se to zaista čini iskreno, jer se proces pridruživanja EU ne sprovodi zbog Evropske komisije i Brisela, nego zbog nas samih“, naglasila je Kosor, ističući da će Hrvatska, koja je postala članica EU, pružiti podršku susjednim državama.
„Što se tiče Hrvatske, granično pitanje sa Slovenijom nije riješeno, kao ni sa nekim drugim susjedima, ali to ne treba da utiče na dinamiku procesa pridruživanja. Mislim da će EU opstati i da će sazrijevati svijest da je proširenje Unije neophodno. Hrvatska treba da bude lokomotiva u procesu prikljućenja država Zapadnog Balkana. Nama su Mađarska i njihov premijer Orban mnogo pomogli da završimo pregovore. Nekad će vam se činiti da su zahtjevi Evropske komisije vrlo teški, ali ne treba odustati“, poručila je Kosor.
Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović istakao je da države Zapadnog Balkana ne vide jasnu perspektivu u smislu okvirnog datuma za okončanje procesa priključivanja EU.
„Niko od Brisela ne traži tačnu godinu ulaska, ali dajte nam maka okvirnu perspektivu za koju možemo da se uhvatimo i prodamo našim javnostima kako se ne bi umorile od ovog procesa, koji već traje duže od dvadeset godina. Mislim da je napravljena greška što nijesu otvoreni pregovori sa Makedonijom koja je trebala da dobije tu vrstu političke nagrade. Kad se uđe u pregovore reforme se intenziviraju. Crna Gora nije ista kao što je bila prije desetak godina- mnoge institucije su uspostavljene ili su ojačale, a i društvo se mijenja iako se neki sa tim ne bi saglasili. Potrebno je, dakle, da se da neki krajnji rok za reforme, pa da onda te 2025. ili ranije svi sjednemo, vidimo gdje smo tada i šta je moguće uraditi. Neophodno je da proces pridruživanja bude efikasniji i brži, jer građani imaju sve manje strpljenja“, podvukao je Radulović.
Šef crnogorske diplomatije Srđan Darmanović istakao da je iz administracije SAD, kao najveće globalne sile, najavljuju da će njihova uloga na Zapadnom Balkanu biti aktivnija nego što je bila.
„Amerika, međutim, u ovom momentu ima druge spoljnopolitičke prioritete kao što su sirijska kriza i denuklearizacija Korejskog poluostrva“, rekao je Darmanović.
