Marković je kazao da migracioni talas 2015. godine nije zakačio Crnu Goru, ali je već tada usvojila operativni plan koji je podrazumijevao niz mjere ako se ta ruta usmjeri preko ALbanije i Crne Gore.
“Već tada smo predvidjeli lokaciju za prihvat izbjeglica koje se nađu na teritoriji Crne Gore. Danas se želi iz različitih razloga, a prije svega političkih i manipulativinih, pretvoriti u naše opredjeljenje da želimo da pravimo kampove za ilegalne migratante", kazao je on.
Prema njegovim riječima, nema od toga ništa , osim odgovornosti zemlje da bude spremna u slučaju konkrentog izazova.
"Crna Gora je posećena da bude uz one koji su u nevolji i pomogne im i pruži svaku vrstu pomoći”, istakao je Marković na konferenciji za novinare.
On je rekao da je tačno da je ove godine evidentiran veći nivo ilegalnih ulazaka u Crnu Goru iz Albanije.
“Zajedički ćemo raditi da naše granice i zemlje budu bezbjedne, i ako se desi veliki talas migracija preko naše dvije zemlje, obezbijedimo ono što smo obavezni u skladu sa Ustavom i očuvamo stabilnost. Crna Gora i Albanija se prema tome odgovorno odnose i u ovom trenutku nema podizanja zidova, postvaljanja žica”, kazao je Makrović.
On je rekao da su se granice ilegalno prelazile i prije nego što su se pojavili migranti i dodao da Albanija i Crna Gora primjenjuju sporazum o readmisiji.
Crna Gora, kako je kazao, ne treba da bude na distanci od problema migracija jer je dio Evrope.
“Nijesmo formalno, ali jesmo Evropa. Ako se taj problem prelije, vlade dvije drzave su obavezne da reaguju", dodao je premijer.
Marković je rekao da centri za migrante nijesu kampovi, već centri u kojim se ljudi smještaju, hrane i omogućava zdravstvena zaštita i omogući im se da povratak u zemlju iz koje dolaze. "Kada smo rekli da planirmao centre za prihvat nijesmo rekli da ćemo graditi kampove".
Premijer je naglasio da borba protiv prekograničnog kriminala, šta god bilo njegovo izvorište, pa makar i ilegalne migracije, moraju biti glavna tema službi bezbjednosti.
Rama je rekao da su postojale ponude da dobiju ograde na poklon ali poručio da je Albanija zemlja sa velikom tradicijom prihvata i zaštite izbjeglica.
Prema njegovim riječima, Albanija je spremna da u slučaju talasa migranata preuzme teret i dio odgovornosti u okviru evropskog projekta kojim će se podijeliti teret.
“Onoliko koliko možemo objektivno i onoliko koliko nam pripada sa ljudske strane. Ne možemo biti zemlja ograda i zidova, ali ni heroji spasioci bogatih zemalja koje ponekad tretiraju migrante kao toksični otpad", poručio je Rama.
On je rekao da je Albanija tokom godine imala 15 puta veću fluktuaciju nego prošle godine, navodeći da nije alarmirala niti kucali na vrata Evrope po pomoć.
“U ovom trenutku smo više Evropljani nego mnogi Evropljani. Mi smo u stalnom kontaktu sa partnerima, a Grčka i Italija su ostale same, napustili su ih bogati iz Evrope u ovom procesu(migracija)", kazao je Rama.
Prema njegovim riječima, Albanija u ovom trenutku nema potrebe da postavlja bilo kakve ograde ili diže zidove.
"Sarađivaćemo i sarađujemo sa Grčkom i Makedonijom, kako bismo garantovali stabilnost u našim zemljama, ali ne treba zanemariti humanizam na koji smo ponosni”, poručio je Rama.
On je kazao da nema ništa od izjava zemalja članica o mogućnosti izgradnje kampova na granicama i dodao da ne postoje uslovi da se alarmira javnost i da to neće raditi.
“Nikada necemo prihvatiti da pravimo kampove da bi se u Albaniji prumili migranti koje odbijaju bogate zemlje. Nijesmo zemlja sa kojom se može eksperimentisati”, naglasio je Rama.
