U fokusu skupa održanog u hotelu „Colosseo”, u organizaciji Privredne komora Crne Gore i Unije privrednih komora Albanije, bili su unapređenje i razvoj saradnje posebno u oblastima trgovine, turizma, energetike, saobraćaja, poljoprivrede, IT i drvoprerade. Učestvovalo je više od 200 predstavnika kompanija i državnih uprava.
Učesnicima su se u plenarnom dijelu obratili premijeri Crne Gore i Albanije Duško Marković i Edi Rama.
Predsjednici Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović i Unije privrednih komora Albanije Ines Mucostepa potpisali su na forumu Sporazum o saradnji kojim promovišu dalji razvoj trgovačkih i ekonomskih odnosa kompanija dvije zemlje.
U okviru skupa organizovana je panel diskusija o investicionim mogućnostima Albanije i Crne Gore tokom koje su govorili potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić, pomoćnik ministra vanjskih poslova Albanije Etjen Xhafaj, generalna direktorica Generalnog direktorata za ekonomsku diplomatiju i kulturnu saradnju Ana Vukadinović, direktor Agencije za investicije i razvoj Albanije (AIDA) Z. Sokol Nano, te direktor Agencije za promociju stranih investicija (MIPA) Miloš Jovanović. Na kraju panela predstavnici AIDA i MIPA potpisali su Sporazum o saradnji.
Riječ predsjednika Komore
Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović je izrazio nadu da će učesnici foruma u Skadru, nekadašnjoj raskrsnici trgovačkih puteva, doprinijeti boljem regionalnom povezivanju i ojačati ekonomsku saradnju dvaju država. Ocijenio je da zajednička sjednica vlada Republike Albanije i Crne Gore potvrda dobrih međudržavnih odnosa, te da prisustvo premijera poslovnom forumu daje dodatni impuls težnji da se razvija privredna saradnja.
Brojnost i struktura crnogorske privredne delegacije potvrđuju želju i potrebu privrednika za unapređenje postojećih i razvijanje novih poslovnih odnosa sa partnerima iz Albanije, sa kojom imamo tradicionalno dobre susjedske odnose.
- Prijateljski odnosi i ekonomska saradnja predstavljaju jedini put da naš region pretvorimo u poželjno investiciono odredište i pošaljemo poruku partnerima iz Brisela da zajedno sa njima možemo ravnopravno dijeliti evropske vrijednosti – rekao je Golubović.
Prema njegovim riječima, prethodnih godina robna razmjena Crne Gore sa Albanijom je na relativno niskom nivou uz konstatno rastući deficit.
- Usporen rast uslovljen je netarifnim barijerama koje zemlje CEFTA nameću u međusobnoj trgovini. Procjena je da bi harmonizovanjem propisa, uzajamnim priznavanjem sertifikata, usklađivanjem rada inspekcijskih organa, odnosno punom implementacijom Dodatnog Protokola 5 mogli za trećinu uvećati obim trgovine u regionu. Logistički troškovi u regionu iznose 16% BDP-a što je dvostruko više u odnosu na evropski prosjek. Samo jedan dan zastoja robe na granici smanjuje njenu vrijednost za 1% a kada je riječ o poljoprivrednim proizvodima, čak i do 7% - rekao je Golubović.
Navedeni i slični razlozi su bili motiv za formiranje Komorskog investicionog foruma, dodaje. Riječ je o tijelu osnovanom u cilju izgradnje jedinstvenog ekonomskog prostora i regionalne integracije zemalja zapadnog Balkana, radi stvaranja uslova za njihov ulazak na zajedničko evropsko tržište.
Predsjednik Golubović naglašava da je KIF koje predstavlja cjelokupnu poslovnu zajednicu sa preko 350.000 članica, prava platforma za olakšavanje dijaloga.
- Digitalizacija preduzeća i poslovnih modela, kvalitetno obrazovanje i stručno usavršavanje i privlačenje stranih direktnih investicija su samo neki od ciljeva kojim težimo – naveo je on.
Podsjetio je da je krajem februara pokrenuta investiciona onlajn platforma koja predstavlja region zapadnobalkanske šestorke kao jednu investicionu destinaciju i pruža sve potrebne informacije, činjenice i brojke koje su potrebne investitorima prilikom odlučivanja gdje da investiraju.
- Da bi proces regionalnih ekonomskih integracija bio u potpunosti sproveden, vlade u regionu treba da preuzmu vodeću ulogu u planiranju i sprovođenju Agende regionalne saradnje, uzimajući u obzir trenutne faze usaglašavanja sa regulativom Evropske unije i njenu primjenu, kao i još uvijek osjetljive političke odnose u regionu, te različite nivoe ekonomskog razvoja – kazao je Golubović.
Poslovni forum je, dodaje, prilika da se definišu prioritetne oblasti od zajedničkog interesa, te da se, pored pitanja finansiranja velikih infrastrukturnih projekata u oblasti saobraćaja i energetike, akcenat stavi na jačanje saradnje u turizmu, trgovini i poljoprivredi.
Prema njegovim riječima, snažnija ekonomska saradnja u evropskom kontekstu i pokretanje infrastrukturnih projekata poput Jadransko-jonskog autoputa pozicioniraće dvije zemlje na važnom putnom koridoru i doprinijeti saobraćajnom povezivanju cijelog regiona, a planirana rekonstrukcija crnogorskog dijela pruge Podgorica-Skadar daće snažan podsticaj razvoju privrednih aktivnosti i sveukupnom ostvarivanju bolje infrastrukturne povezanosti dvije države za tranzitni saobraćaj.
- Ulaganja u obnovljive izvore energije, koji bi doveli do privlačenja investicija u oblasti energetike. Izgradnja energetskog kabla između Crne Gore i Italije sa pratećom infrastrukturom izuzetna je prilika za investitore koji se bave gradnjom elektrana da preko pomenutog kabla dobiju pristup energetskom tržištu razvijenih zemalja Evropske unije. Crna Gora i Albanija su dobile zajednički grant od 2,5 miliona eura za izgradnju idejnog rješenja za projekat Jadransko-jonskog gasovoda, projekta koji treba da omogući gasifikaciju regiona – naglasio je on.
Crna Gora se sve bolje pozicionira kao destinacija kvalitetnog nautičkog, zdravstvenog i gastro turizma, pa formiranje zajedničkog turističkog proizvoda s Albanijom kao rastućom destinacijom predstavlja projekat u obostranom interesu, smatra Golubović.
Posljednjih godina prisutan je trend rasta turista iz Albanije, pa je u 2017. godini Crnu Goru posjetilo njih 56 206, odnosno 44,9% više nego prethodne godine. Oni su ostvarili 214.365 noćenja ili 86,8% više nego 2016. godine.
- Adekvatna valorizacija Skadarskog jezera i regulisanje plovnih puteva na rijeci Bojani značajno bi podigli nivo turističke ponude obje zemlje. Regulacijom vodostaja Skadarskog jezera spriječili bismo poplave i dobili oko 15.000 hektara poljoprivrednog zemljišta vrijednog oko milijardu i 500 miliona eura – istakao je predsjednik crnogorske Komore.
On je kazao da Privredna komora Crne Gore i Unija privrednih komora Albanije potpisuju sporazum o saradnji, kojim promovišu dalji razvoj trgovačkih i ekonomskih odnosa svojih članica.
- Činjenica je da dobri politički i međukomorski odnosi nijesu uvijek praćeni adekvatnim rezultatima na ekonomskom planu, pa današnji susret predstavlja priliku za unapređenje postojećih i stvaranje novih poslovnih aranžmana, što mora biti naš prioritet u budućem periodu – zaključio je Golubović.
Predsjednica Unije privrednih komora Albanije Ines Mucostepa kazala je da poslovni susreti poput foruma u Skadru potvrđuju nastavak dobrih odnosa Albanije i Crne Gore. Prema njenim riječima, saradnju je moguće konkretizovati zajedničkim projektima u energetici, saobraćaju, posebno željezničkom, turizmu.
- Saradnja je put da naše dvije ekonomije postanu konkurentne u evropskim razmjerama. Tome naročito doprinosi Komorski investicioni forum koji promoviše razvoj malih i srednjih preduzeća ekonomija zapadnobalkanske šestorke – rekla je Mucostepa.
Ona je zahvalila Privrednoj komori Crne Gore što baštini veoma dobre odnose sa Unijom komora Albanije.
Valorizovati Skadarsko jezero i Bojanu
U okviru poslovnog foruma organizovan je panel „Investicione mogućnosti Albanije i Crne Gore“ čiji su se učesnici saglasili da je potrebno raditi na regulaciji i valorizaciji voda Skadarskog jezera i rijeke Bojane. Ovo pitanje je pokrenula Privredna komora Crne Gore, zajedno sa ekspertima iz naše države.
Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić je kazao da se Crna Gora sprema za otvaranje pregovaračkog poglavlja 27 „Životna sredina i klimatske promjene“ koje se smatra najzahtjevnijim i sa aspekta dostizanja standarda i sa aspekta materijalnih ulaganja koja su neophodna za realizaciju ciljeva.
- Veoma bitnim pitanjem životne sredine moramo se posvetiti regionalno. U tom dijelu smatramo izuzetno važnim projekat valorizacije Skadarskog jezera – rekao je Saveljić.
Prema njegovim riječima, radi se o dugoročnom međudržavnom projektu, koji nosi značajne privredne benefite.
- Ne smije se zaboraviti da je dio Skadarskog jezera zaštićeno stanište ptica. Sve je potrebno dovesti u ravan koja je opšte prihvatljiva i pruža najbolje autpute za obje države. Potrebno je na projektu angažovati domaću pamet, institute, strane stručnjake. Komora će inicirati sve to i potencirati ovaj projekat ubuduće – naglasio je Saveljić
Digitalizacija je druga oblast djelovanja kojoj, smatra potpredsjednik, treba dati prioritet. Naš ICT sektor u saradnji sa albanskim kolegama može realizovati brojne zajedničke projekte među kojima i digitalizaciju javnih uprava.
- Postoji potreba da se naše IT kompanije udružuju u klastere i imaju zajedničke projekte, te da tako procesu evropskih integracija pristupamo na inovativan, visoko stručan i sofisticiran način i dokažemo da imamo izuzetne stručnjake u toj oblasti – rekao je potpredsjednik crnogorske Komore.
Pominjući ostale oblasti u kojima privrednici naše države i Albanije mogu ostvariti sinergiju uz korišćenje fondova EU, izdvojio je saobraćajnu infrastrukturu, uz poseban naglasak na značaj izgradnje Jadransko-jonske ceste i rekonstrukcije željezničke pruge, zatim energetiku, te turizam gdje smatra da je neophodno kreirati zajedničku turističku ponudu Crne Gore i Albanije.
U kontekstu integracije u EU, naglašava on, posebno se mora intenzivno razmišljati o povećanju stepena konkurentnosti preduzeća.
- Neke djelove naših privreda, ulaganjem dodatnih napora, moramo pospješiti kako bi uhvatili korak sa evropskim tokovima. Zajedno, definitivno, možemo više – zaključio je Saveljić.
Pomoćnik ministra vanjskih poslova Albanije Etjen Xhafaj potencirao je na panelu neophodnost saradnje biznisa sa obje strane granice na zajedničkim projektima, među kojima su i razvojni. Potencirao je da privrednici ne treba da gledaju jedni na druge kao na konkurenciju, već da udruženo mogu biti konkurentni na trećim tržištima.
Generalna direktorica Generalnog direktorata za ekonomsku diplomatiju i kulturnu saradnju Ana Vukadinović podsjetila je da Crna Gora i Albanija zajedno nastupaju na turističkim tržištima dalekog istoka. Smatra da iskustva Albanije u izgradnji autoputeva mogu našoj zemlji biti od koristi, te da potencijal za saradnju postoji i u energiji iz obnovljivih izvora, poljoprivredi, zajedničkom izvozu vode na treća tržišta i u drugim oblastima.
Predstavnici agencija AIDA i MIPA potpisali su Sporazum o saradnji. Direktor Agencije za investicije i razvoj Albanije (AIDA) Z. Sokol Nano smatra da će Sporazum doprinijeti intenziviranju saradnje i novim investicijama u zemljama potpisnica.
Direktor Agencije za promociju stranih investicija (MIPA) Miloš Jovanović kazao je da je potpisani sporazum za njih obavezujući, te predstavio oblasti koje su interesantne za investitore i podsticaje koje Vlada nudi. Naročito je albanskim investitorima preporučio ulaganje u sektor industrije i da iskoriste benefite poslovanja u našim poslovnim zonama.
Crnogorski i albanski privrednici su uzeli aktivno učešće u raspravi koja je uslijedila, predlažući modalitete za jačanje međusobnih partnerstava i konkretne potencijalne projekte koji bi doprinijeli jačanju saradnje. Između ostalog, čuli su se predlozi da se omogući da Bojana ponovo postane plovna rijeka, što bi jako doprinijelo boljem povezivanju dvije države, dodatnoj valorizaciji Skadra i Rijeke Crnojevića. Pozvali su na ukidanje administrativnih barijera za privredu, zatražili uspostavljanje jedinstvenih graničnih prelaza, kao i da jedna carinska deklaracija važi za obje države.
- Biznis barijere na albanskom tržištu koje imaju crnogorski proizvođači piva i vina potrebno je što prije ukloniti i tako poštovati CEFTA sporazum – smatra direktor firme Comp Comerc Ranko Jovović , dodajući da je potrebno granične prelaze učiniti što više fleksibilnim da bi se omogućio brzi prelaz ljudi i roba.
On je izrazio očekivanje da će crnogorska i albanska preduzeća ubuduće tješnje sarađivati, te da će njegova kompanija naći distributera svojih proizvoda za tržište Albanije.
Milan Marić, direktor S&T Montenegro, ocijenio je da je forum odličan institucionalni okvir da IT kompanije nađu albanske partnere koji bi implementirali projekte već realizovane u Crnoj Gori, poput socijalnog kartona, eUprave ili elektronske identifikacije za izbore.
- Mi smo zainteresovani da u Albaniji pronađemo interes za to i na državnom nivou, jer smatram da je Crna Gora tim projektima napravila iskorak kako na regionalnom planu, tako i u pogledu evropskih integracija. Pošto taj isti put čeka i Albaniju, pretpostavljam da možemo naći zajednički interes – rekao je Marić.
Poslovni forum je okončan bilateralnim razgovorima privrednika.
