Premijerski sat

MARKOVIĆ: Temelji hrama u Svaču su kulturno dobro

Samit u Londonu je bio peti u okviru Berlinskog procesa, koji se pokazao kao jedna od najuspješnijih inicijativa koje zemlje kandidate pripremaju za članstvo u EU. Proces obuhvata i regionalnu saradnju. Prethodni samit u Trstu bio je usmjeren na sedam oblasti iz sfere saobraćaja, saradnje sa NVO sektorom i naučnog istraživanja za mlade.  Ekonomske i bezbjednosne teme su dominirali samitom. Potpisana je deklaracija o dobrosusjedskim odnosima. Crna Gora je jedina država koja se obavezala da će riješiti granična pitanja sa susjedima, izjavio je premijer Duško Marković u okviru premijerskog sata.
Objavljeno: 18. 07. 2018 - 11:42 Promjenite veličinu teksta: A A A

Predsjednik kluba Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković pitao je Markovića da navede rezultate nedavnog susreta sa premijerima Zapadnog Balkana u Londonu.

 

„Šta su očekivanja Vlade Crne Gore od Berlinskog procesa, posebno imajući u vidu pitanja stabilnosti, ekonomije, povezivanja nauke i novih prilika za mlade. Koji su dometi tog samita- pitao je Vuković.

 

Marković je u odgovoru istakao da "smo potvrdili da sami rješavamo probleme i da su evropske vrijednosti sastavni dio našeg djelovanja".

 

- Sa londonskog samita najavljeno je i značajno povećanje finansijske podrške koju će Ujedinjeno kraljevstvo izdvajati za Zapadni Balkan kroz razne bilateralne programe i u okviru tema Berlinskog procesa. Crna Gora ostvaruje uspješnu saradnju sa Ujedinjenim kraljevstvom i raduje nas njihova posvećenost stabilnosti i evropskoj perspektivi Regiona, koju su potvrdili zajedno sa liderima država članica Evropske unije. Želim da potenciram značaj koji je ovaj Samit dao našoj zemlji, kroz priznanje svih napora i aktivnosti koje smo na zajedničkim pitanjima imali sa našim partnerima u Evropskoj uniji.  Sve su teme povezane i neophodne za bolju budućnost Zapadnog Balkana. Unapređenje saradnje i napredak zavise od suočavanja sa svakim aspektom života. Crna Gora kao jedna od najuspješnijih učesnica već ima koristi od londonskog samita. Posebno smo motivisani kao zemlja predvodnik u procesu pridruživanja da ojačamo dinamiku i ostvarimo planirane ciljeve u integracionoj agendi- rekao je premijer.

 

On je istakao da se značajan broj tema Samita ticao mladih ljudi i da je na temu zadržavanja mladih ljudi u zemlji, na Samitu kao premijer uputio poziv kancelarki Njemačke Angeli Merkel i drugim liderima Zapadnog Balkana, da podrže projekat Instituta za održive tehnologije u Jugoistočnoj Evropi, koji Crna Gora promoviše, i koji može imati transformacioni potencijal za region, a samim tim i za mlade ljude i profesionalce u nauci i istraživanju.

 

Poslanik Demokratskog fronta Andrija Mandić je pitao Markovića zašto je Vlada onemogućila mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija da činodejstvuje u hrišćanskom hramu Svetog Jovana Krstitelja u Svaču koji je pod njegovom duhovnom jurisdikcijom.

 

Marković je istakao da je u ovom slučaju Uprava policije postupila u skladu sa zakonom kad nije dozvolila održavanje skupa pod okriljem MCP. 

 

"Prijava je bila neuredna i neblagovremena, a temelji hrama u Svaču su kulturno dobro. Stoga prijava, i da je bila blagovremena, nije imala opravdanja sa aspekta Zakona o zaštiti kulturnih dobara", pojasnio je Marković. 

 

Mandić je u komentaru odgovora premijera kazao da je SPC najpopularnija institucija u Crnoj Gori.

 

"Mitropolit nije imao problem što je u pitanju kulturna baština, nego što ga je dočekala grupa ljudi predvođena političarima iz vlasti i opozicije da mu kažu da on na tom mjestu nema šta da traži. Vaše ponašanje je selektivno i imate potrebu da branite vlast svim sredstvima", naveo je Mandić. 

 

​Marković je kazao da je za Crnu Goru opasno izjaviti da su građani Ulcinja na referendumu glasali za Veliku Albaniju. 

 

"Mi smo ponosni na svaki albanski i bošnjački glas za suverenu Crnu Goru. Oni su građani ove države i odlučili su da li da žive u Crnoj Gori ili u Srbiji. Razlika na referendumu je bila 45.000 glasova", podsjetio je premijer.  

 

Država će, kako je podvukao premijer, naći načina da spriječi održavanje parastosa ratnim zločincima, "ali ne upotrebom policijskih snaga već izmjenom zakona, pa će organizatori krivično odgovarati".

 

Poslanik Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić pitao je Markovića da li je Vlada sposobna da se suoči sa ubrzanim pogoršanjem života građana i strukturalno neodrživim stanjem ekonomije ili "da bude voljno ili nevoljno dio poharne ekonomije Crne Gore".

 

Marković je istakao da ekonomski rast u prošloj i prvom kvartalu ove godine najbolje demantuje tvrdnje iz njegovog pitanja. Premijer je podsjetio da je priliv stranih direktnih investicija u prethodnih nekoliko godina opstruirao upravo SDP, a pod geslom "navodne zabrinutosti zbog takozvane poharane ekonomije".

 

"Najnovije ocjene Svjetske banke pokazuju da je ekononski rast lani iznosio 4,3 odsto. Ohrabruje da se taj rast ostvaruje u prerađivačkom sektoru i građevinarstvu i da se smanjuje stopa nezaposlenosti. BDP u Crnoj Gori iznosio je 6.810 eura i najviši je na Zapadnom Balkanu. Tekuću potrošnju nijesmo finansirali iz zaduživanja, što možete provjeriti", precizirao je premijer.

Krivokapić mu je, međutim, odgovorio da Crna Gora po Economist Intelligence Unitu još nije na nivou Socijalističke Republike Crne Gore. Lider SDP-a je rekao i da se građani Crne Gore sve više zadužuju, a da je trenutno stanje ekonomije neodrživo.

Mića Orlandića (klub SD-LP) zanimalo je šta Vlada preduzima ili će preduzeti da se “konačno učini izvjesnim izdavanje enciklopedije Crne Gore”.

Govoreći o enciklopediji, premijer je podsjetio da je rad na crnogorskoj enciklopediji započet 1969. godine, u okviru tadašnjeg Leksikografskog zavoda, da bi nakon njegovog ukidanja prešao u nadležnost Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU).

Zakonom o CANU iz 2012-e godine, kako je rekao, propisano je da Akademija priprema Enciklopediju Crne Gore i druge nacionalne enciklopedije iz oblasti nauka i umjetnosti.

"Uvjeravam vas da će Vlada Crne Gore podržati izradu pojedinačnih leksikona i nastaviti da podržava CANU kako bi se obezbijedio kontinuitet na ovom važnom državnom poslu", rekao je Marković.

Marković je istakao da će projekti poput Enciklopedije Crne Gore jednog dana predstavljati relikviju našeg nacionalnog identiteta i pijetet vremenu i ljudima koji su doprinijeli izgradnji današnje Crne Gore.

U ime Kluba manjinskih partija Genci Nimanbegu pitao je Markovića kako Vlada i on lično cijene rezultate ostvarene implementacijom Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata.

Marković je, odgovarajući Nimanbeguu, rekao da je procjena kako je do isteka roka za legalizaciju podnijeto nekoliko desetina hiljada zahtjeva. Najviše ih je bilo u Podgorici, Baru, Budvi, Herceg Novom i Ulcinju.

 

 

Komentari: 0

Novi komentar