- Srbija i Crna Gora su prepoznate kao države predvodnice upravo na osnovu principa za koji se i mi zalažemo – principa procjene pojedinačnog napretka svake od država kandidata. Ukoliko bi se uveo bilo koji drugi način vrednovanja uspjeha, ne samo što bi se od ovog principa odstupilo, već vjerujem da bi to dalo i pogrešnu sliku o napretku u reformama. Često se može čuti od evropskih zvaničnika da će u procjenjivanju napretka biti „strogi, ali pravedni“ i to je princip koji apsolutno podržavamo, jer odgovara i onome što je naš cilj – da reforme imaju svoju primjenu. Biti predvodnik u procesu nije olakšavajuća okolnost, već naprotiv, nosi sa sobom odgovornost i za pružanje podrške drugim državama kandidatima, ističe Miščević u razgovoru za Pobjedu.
POBJEDA: Izbori za Evropski parlament biće održani sljedeće godine. Očekujete li da će u izbornoj atmosferi i u vrijeme porasta desničarskih partija, fokus EU zaista ostati na proširenju na Zapadni Balkan?
MIŠČEVIĆ: Svjedoci smo da se za „unutrašnje potrebe“, naročito tokom izbornih kampanja, diskurs zaoštri, ali ne očekujem odstupanja od politike EU. Pristupanje regiona je, kako je rečeno u Strategiji proširenja iz februara ove godine u političkom, ekonomskom i bezbjednosnom interesu EU. Ne zaboravimo važnost našeg učešća u rješavanju migrantske krize i saradnje u oblasti pružanja azila, suzbijanja organizovanog kriminala, trgovine drogom i ljudima ili terorizma, vjerujem da bi tokom izborne kampanje bila prepoznata pozitivna uloga Srbije u ovim oblastima. Trgovina nam je usmjerena na zajedničko tržište, a naši standardi u oblastima bezbjednosti hrane, interkonektivnosti, javnih nabavki su oni koji postoje i u EU. Zato je proširenje EU od podjednakog značaja i za EU, njene članice, i Srbiju i Crnu Goru. Bugarsko predsjedavanje Savjetom EU je vratilo na agendu politiku proširenja. Trenutno austrijsko predsjedavanje, takođe, kao jedan od prioriteta navodi približavanje država ovog regiona Evropskoj uniji. To je, uz Strategiju proširenja i nedavno održan Samit EU - Zapadni Balkan, jasan signal da Unija računa na ovaj region i da će pitanje proširenja i dalje biti veoma važno unutar same EU.
POBJEDA: Da li protivljenje širenju EU koje dolazi od važnih igrača u EU - Francuske i Njemačke - može da uspori i degradira put Zapadnog Balkana ka EU?
MIŠČEVIĆ: Ne bih se u potpunosti saglasila sa stavom da se Francuska ili Njemačka protive širenju EU. Te dvije države su jedne od naših najznačajnijih partnera u procesu pristupanja, bez čije podrške bi proces bio znatno sporiji i manje kvalitetan. Prepostavljam da se ovo mišljenje temelji na govoru predsjednika Makrona u Evropskom parlamentu, kada je rekao da ne očekuje prijem novih članica prije nego što se sprovedu reforme u samoj Uniji. Očigledno je da se poslije finansijske krize, Bregzita, migracionih problema, očekuje redefinisanje i reformisanje sistema Evropske unije, zato ne bih tumačila ovo kao poruku državama kandidatima za članstvo, već više kao poziv na reformu postojećeg sistema. Stav o prijemu novih država zavisi od suverene odluke svake od država članica. Evropska unija je prepoznala važnost ovog regiona i potrebu da Zapadni Balkan postane dio EU. Usporavanje procesa pregovora bi djelovao kontraproduktivno na evropsku budućnost regiona, a to nije u interesu ni jedne od strana.
POBJEDA: Koliko poglavlje 35 otežava put Srbije ka Evropskoj uniji? Da li mislite da bi bez tog poglavlja pregovori išli lakše i brže?
MIŠČEVIĆ: Poglavlje 35, pored poglavlja vladavine prava, ima posebno mjesto u pregovaračkom procesu Srbije. Ovo poglavlje se otvara na početku, a zatvara na kraju pregovora, isto kao pitanja vladavine prava. Za razliku od pregovora koje vodi Crna Gora, u našem slučaju i poglavlje 35, koje je zapravo praćenje sprovođenja svega što je dogovoreno u procesu normalizacije Beograda i Prištine, takođe služi kao „kontrolni mehanizam“ za sva druga poglavlja, jer bez napretka u njemu mogu biti blokirani pregovori u svim drugim poglavljima. Specifičnost je i u tome što ovdje imamo i „treću stranu“ koja je dio normalizacije, pa napredak ne zavisi samo od Srbije, a danas možemo reći isključivo zavisi od sprovođenja obaveza koje Priština do sada nije ispunila. I ovdje imamo prelazna mjerila, ali o njihovom ispunjenju države članice izvještava Spoljnopolitička služba EU. Dakle, velika novina, specifičnost, teško političko pitanje, i to jeste posebna težina naših pregovora sa EU.
POBJEDA: Koliko su pregovori sa EU politička, a koliko tehnička stvar?
MIŠČEVIĆ: Prijem u članstvo u EU je uvijek politička odluka država članica. Pregovori su, međutim, istovremeno i politički i tehnički i podjednako su zahtjevne obje dimenzije. Ono čime se mi kao pregovarački tim bavimo jesu tehnička pitanja, pitanja usaglašavanja sa pravnim tekovinama EU, sa implementacijom mjera, dostizanjem standarda, što čini najveći dio pregovaračkog procesa. Tako zapravo pregovaramo i sa Evropskom komisijom, državama članicama, ali svakako najviše unutar Srbije, sa našim institucijama, oko najboljih rješenja koja će nam donijeti najviše koristi u pripremama za članstvo u EU.
