POBJEDA: Kako ocjenjujete brzinu pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom prije, a kako nakon što je objavljen potencijalni vremenski okvir za pristupanje Srbije i Crne Gore 2025. godina?
KURUMBAŠEV: Teško je reći da li je 2025. godina tačan datum kada će Crna Gora ili bilo koja druga zemlja Zapadnog Balkana pristupiti EU, jer sve zemlje će biti ocijenjene na osnovu rezultata koje su postigle. U ovom trenutku mi zaista možemo da kažemo da je Crna Gora zemlja predvodnik procesa ka Evropskoj uniji, jer već imate otvoreno 31 od 33 poglavlja i nadam se da će proces pristupanjaići glatko, jer vjerujem da možete zatvoriri dosta poglavlja u narednim godinama.
Sa druge strane, važno je naglasiti da pitanja vladavine prava, borbe protiv korupcije i slobode medija predstavljaju suštinu poglavlja 23 i 24 koja su odavno otvorena i koja će vjerovatno biti zatvorena posljednja, i ova poglavlja su baza za sva ostala pregovaračka poglavlja.
POBJEDA: Prilično ste direktno govorili da je tzv. paket pristup za pojedine zemlje Zapadnog Balkana neprihvatljiv za Crnu Goru. Zbog čega? Šta vidite kao najbolji aranžman za Crnu Goru?
KURUMBAŠEV: Mislim da je princip regate za pristupanje EU jedini pravi put jer svi ostali tzv. paket pristupi nisu prihvatljivi. Zato sam i postavio retoričko pitanje, sa kim Crnu Goru da upakujete. Jer, realno gledano, Srbija ima veoma težak problem sa Kosovom, Srbija ne želi da bude članica NATO-a i razumijemo ih zašto ne žele. I ako napravite paket između Srbije i Crne Gore, to onda ne ide u prilog Crnoj Gori.
Sa druge strane, biće teško napraviti paket sa Albanijom i Makedonijom jer oni čak nisu dobili ni pozivnicu za otpočinjanje pregovora sa EU. Tako da se postavlja pitanje – sa kim se vaša zemlja može upakovati.
S druge strane, kao predstavnik Bugarske želio bih da vidim što je više moguće zemalja u EU, prvo kao kandidate, a potom i kao članice evropske zajednice. Bili bismo srećni da vidimo sve njih u Uniji, i Srbiju i Makedoniju, i Crnu Goru i Albaniju.
POBJEDA: Koliko je važna uloga civilnog društva i NVO sektora u procesu pristupanja, i kako vidite ulogu tih organizacija u Crnoj Gori?
KURUMBAŠEV: Mislim da su vaše NVO na početku svog puta. Najvjerovatnije, zrelija civilna društva imaju razvijenije NVO. Sa druge strane, oni su na početku puta, ali postavljaju važna pitanja, npr. pitanja nezavisnosti Javnog servisa, o čemu se raspravljalo i u našoj zemlji prije 20 godina, ali to kod nas nije bila velika stvar, jer smo imali dosta privatnih televizija.
NVO takođe ističu i važnost pitanja o pravima žena, manjina, pitanja zaštitne životne sredine u Crnoj Gori i mislim da su brojna pitanja o kojima se raspravljalo u crnogorskom parlamentu potekla upravo od NVO organizacija.
(opširnije u Pobjedi)
