Na potezu Uprava za zaštitu kulturnih dobara

Spomenike kulture brišu iz Registra kulturnih dobara

Najmanje 10 nepokretnih spomenika kulture predloženo je za brisanje iz Registra kulturnih dobara Crne Gore.
Objavljeno: 22. 07. 2018 - 16:00 Promjenite veličinu teksta: A A A

Pretposljednji korak do pečaćenja njihove sudbine napravili su još 2014. godine stručni timovi projekta revalorizacije, koji su zatražili brisanje uglavnom zbog toga što na terenu nijesu mogli da pronađu kulturna dobra stavljena pod zaštitu pedesetih i šezdesetih godina.

Nije im pomogla čak ni memorija najstarijih mještana istraživanih područja, jer su se u većini slučajeva, zbog manjka relevantnih pisanih tragova, morali osloniti jedino na njihovo pamćenje.

Za pojedina dobra zatraženo je i dodatno istraživanje, kako bi se ipak pružila mogućnost da baština bude otkrivena.

Na potezu je Uprava za zaštitu kulturnih dobara, koja treba da razmotri prijedloge stručnih timova i donese eventualna rješenja o brisanju iz Registra.

Zanimljivo je da se čak devedeset odsto nestalih nepokretnih dobara nalazilo na teritoriji opštine Herceg Novi.

Na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama Pobjeda je od Uprave zatražila elaborate o svih 16 spornih nepokretnih kulturnih dobara, budući da se ta brojka pominje i u izvještaju o rezultatima projekta revalorizacije koji je Vlada razmatrala 2014. godine.

Međutim, dobili su 11 elaborata i to za nepokretna dobra: Mogile (Igalo), Gradište, podzemna građevina (Sušćepan), Hasanov grob (Mokrine), Neznabožačko groblje (Morinj), Zidovi Balšinog dvora i bunar (Baošići), Tumulusi (Zanjice), Gomila (Babunci), Mogile (Nedajno), Velika i mala gomila (Mrkovo), Prahovac i vatra (opština Kotor) i Zemljište oko Donjeg i Gornjeg manastira (Brčeli).

U prvim izvještajima projekta revalorizacije, među nestalim nepokretnim dobrima pominjani su i Turska stražarnica, Antička mermerna stolica, Tvrđava Vrbanja, Razvaline turske tvrđave u Igalu, Razvaline turske tvrđave na Savinama, Crkva Svetog Ivana i Turski čardaci. Elaborate o ovih sedam nepokretnih dobara novinar Pobjede dobio je od svojih izvora.

Mada su zidovi Balšinog dvora i bunar pod zaštitu stavljeni 1957. godine, a u Registar upisani 1961. godine danas nema tragova o njihovom. Zato je stručni tim predložio je da se ovo kulturno dobro briše iz Registra.

Takođe, lokalitet ili područje, odnosno arheološko nalazište Mogile stavljeno je pod zaštitu i uvedeno u Registar 1961. godine. Tokom obilaska teritorije Igala stručni tim nije uspio da pronađe nekropolu niti ijedan podatak o samom lokalitetu sačuvan u pamćenju starijeg lokalnog stanovništva.

Tokom obilaska teritorije sela Sušćepan stručni tim nije uspio naći Gradište niti jedan podatak o nazivu samog lokaliteta sačuvan u pamćenju starijeg lokalnog stanovništva.

Ista ekipa stručnjaka nije otkrila ni Tumuluse u Zanjicama, a nije im se posrećilo ni sa Gomilom u Babuncima (Luštica), za koju se u Rješenju iz 1961. godine bilježi da je to grobnica vjerovatno iz doba Bogomila.

Istu sudbinu dijele i Mogile (Nedajno, Herceg Novi), arheološki lokalitet i staro groblje koje stručni tim nije mogao pronaći. Niko od mještana nije imao bilo kakav podatak o lokalitetu, a ne pominje se ni u stručnoj literaturi.

Velika i mala gomila (Mrkova, Luštica) takođe je zabilježena kao arheološko nalazište. Tačnije, riječ je o grobnici, kako se i navodi u Rješenju iz 1961. godine.

Neznabožačko groblje u Morinju takođe je ostalo nepoznanica za stručni tim. Takođe, nije evidentirano. Lokalitet Prahovac i Vatra stručni tim takođe nije otkrio u Kotoru.

Nestali su i Turski čardaci u Srbinama (Herceg Novi), a mije im se posrećilo ni kod traganja za Razvalinama turske tvrđave u Igalu. Nijesu našli ni Razvaline turske tvrđave na Savinama. Umjesto razvalina zatekli su privatne kuće.

Nestala je i Crkva Svetog Ivana u Đenovićima, o kojoj je u avgustu prošle godine pisao portal Analitika.

Stručni tim je konstatovao da ne postoje pisani tragovi o nastanku i istorijatu kulturnog dobra. Na mjestu nekadašnje crkve danas je novoizgrađeni ugostiteljski objekat sa terenom za boćanj.

Nije zatečen ni hotel Boka, koji je pod zaštitu stavljen 1951.

Iz Uprave do kraja ove nedjelje nijesmo dobili odgovore na pitanja koliko je tačno nepokretnih kulturnih dobara predloženo za brisanje ili je izgubilo status kulturnog dobra, te da li će donošenju novih rješenja prethoditi dodatna istraživanja. Obećano je da će odgovore dobiti tokom naredne nedjelje.

Komentari: 1

Donje Brčele

22. 07. 2018 - 16:19

Ako se ne zna ništa o dvorcu Balšića u Baošićima, zna se o njihovom dvorcu u Donjim Brčelima. Zašto sve ove godine/decenije nema table pored puta koja ukazuje da su u Donjim Brčelima ostaci dvorca Balšića? Zašto na njegovim zidinama nema nikakve table koja ukazuje da je to dvorac Balšića i da je riječ o zaštićenom kulturnom dobru? Zašto dvorac Balšića nije fizički odvojen od manastirskog kompleksa jer on ne pripada crkvi iako je tik uz nju? Zašto na crkvi sv.Nikola nema table da su tu posmrtni ostaci crnogorskog gospodara Šćepana Malog, ako je tačno ono što se od davnina zbori - da je tu sahranjen? P.S. Dolaskom novog igumana 2013. maknuta je žičana ograda sa manastirskog imanja. Tamo sad gospodari crkva.
Novi komentar