INTERVJU: Srećko Horvat, filozof, urednik Pjace od filozofa na KotorArtu

Niko više ne vjeruje da postoji dobra budućnost

Osma KotorArt Pjaca od filozofa biće održana od 24. do 27. jula. Ove godine zamišljena je kao četvorodnevni simpozijum na temu „Apokalipsa danas“, tokom koje će svakog dana biti organizovana predavanja na Pjaci od kina sa različitim gostima.
Objavljeno: 23. 07. 2018 - 07:12 Promjenite veličinu teksta: A A A

Nakon predavanja publika će biti u prilici da vidi i projekcije filmova, koje KotorArt realizuje u saradnji sa Crnogorskom kinotekom. Gosti ovogodišnjeg izdanja su Boris Buden, Alenka Zupančić, Franko Bifo Berardi... a njihov domaćin je urednik Pjace od filozofa, ugledni filozof i književnik Srećko Horvat.

POBJEDA: Apokalipsa je tema ovogodišnje Pjace od filozofa. Čini se da nikome nije potrebno obrazlagati zašto, jer ova tema nije samo dio filozofskog i teorijskog diskursa, već dio naše svakodnevice. Šta možemo učiniti da spriječimo apokalipsu, da li je sada posljednji trenutak u kome „filozofi svijet ne treba da tumače, već da ga mijenjaju“?

HORVAT: Uvijek je posljednji trenutak. U tome je i poanta. Ideja Pjace od filozofa nije toliko da govori o apokalipsi koja tek dolazi, već o apokalipsi koja se možda već dogodila. Činjenica da vi ili ja danas imamo za jesti, da si možemo priuštiti lijepu večer s prijateljima, otići na plažu, ne znači da netko drugi istovremeno nije gladan korice kruha ili da se ne utapa u istom tom moru u kojem ćemo se mi popodne kupati. Naprotiv, to su dvije vezane realnosti. A ako izbije nuklearni rat ili se, uslijed klimatskih promjena ili neke prirodne katastrofe, razina mora digne samo za jedan metar, svi ćemo mi biti izbjeglice ili će se čitav svijet naći u građanskom ratu kakav ne pamtimo. To više nisu znanstveno-fantastični scenariji, to je realnost. A ako je to realnost koja je već ovdje, samo nije pravilno raspodijeljena po cijelom svijetu, onda se apokalipsa već dogodila. Možda apokalipsa neće biti nekakav spektakularan događaj, već naprosto nastavak trenutne globalne krize, postepena regresija u barbarstvo. Uloga filozofije, ali i kritičkog mišljenja prije svega, jeste da shvati razloge za tu regresiju - kako je moguće da sve to imamo pred našim očima, a unatoč tome tonemo sve dublje?

Cijeli intervju pročitajte u današnjem izdanju Pobjede

Komentari: 0

Novi komentar