OBRAZLOŽENJE
U obimnom obrazloženju Ustavnog suda, kako Pobjeda nezvanično saznaje, navodi se da je zakonodavac uspostavio ravnotežu između suprotstavljenih interesa potrošača koje je država obavezna da štiti, banke i trećih lica kojima je Ustavom zagarantovana sloboda preduzetništva.
- Ustavni sud je ocijenio da odredbama zakona nije povrijeđena sloboda preduzetništva i principa na kojima se zasniva ekonomsko uređenje, tim prije što je kredite sa valutnom klauzulom davala samo jedna banka. Kako je ostvarivanje ovih sloboda ograničeno time da se ugovarači kreću u granicama propisa, uz poštovanje načela utvrđenim zakonom o obligacionim odnosima, Ustavni sud je ocijenio da obavezivanje banke i trećih lica da izvrše konverziju kredita ugovorenih u francima u eure nije suprotno Ustavu i odredbama člana 78 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju - navodi se u obrazloženju.
REVALORIZACIJA
Porast kreditnih zaduženja klijenata u francima je, kako je sud ocijenio, odraz revalorizacije (utvrđivanja novog iznosa) kredita u skladu sa rastom kursa franka.
- Time su ugovori sa valutnom klauzulom izašli iz zone autonomije ugovornih strana koja se u obligacionom pravu izražava kao sloboda ugovaranja. Zato je Ustavni sud odlučio da sporni zakon nije, preko mjere koja bi se smatrala nepodnošljivom, opteretio kreditne institucije. Jer efekti vrijednosti porasta kursa franka, kao zaštitnog mehanizma iz ugovora o kreditu za kreditnu instituciju predstavljaju nerealizovanu enormnu dobit - ocijenio je sud.
U obrazloženju se navodi i da je utvrđen javni interes kojim se dovode u ravnopravan položaj svi korisnici kredita, što je kroz inicijativu osporavala banka. Ustavni sud je takođe utvrdio da Crna Gora nije jedina država koja od 2006. do 2008, kada su zaključivani krediti u stranoj valuti, nije imala adekvatno normativno rješenje koje bi potrošače zaštitilo od posljedica enormnog rasta valute i neutralisalo rizik koji bi ugovaranjem valutne klauzule bio prevaljen na stranu dužnika.
Izuzetak je jedino Austrija koja je 2006. prepoznala kredite u „švajcarcu“ kao zaduženje visokog rizika.
Podsjetimo da su ove kredite imali Francuska, Slovenija, Srbija. Hrvatska, BiH, Grčka, Španija.
(opširnije u Pobjedi)
