To se navodi se u Strategiji nacionalne bezbjednosti koju je Vlada juče usvojila.
Kako se navodi u Strategiji na području Zapadnog Balkana, samim tim i Crne Gore pojačano je obavještajno djelovanje pojedinih država. Pored, kako se navodi, klasičnog prikupljanja informacija, nastoje da utiču na političke elite i javno mjenje kako bi uticali na procese i stabilnost Crne Gore. To, kako se ističe, predstavlja dugoročan bezbjedonosni izazov.
U Strategiji se navodi da hibridne prijetnje koje mogu obuhvatiti snažnu propagandu, sajber napade, formiranje parainstitucija, organizacija i medija sve češće i miješanje u izborne procese, nameću potrebu izgranje i unapređenja kapaciteta za suprostavljanje i jačanje otpornosti na taj bezbjedonosni izazov.
Kako se navodi, govor mržnje, odnosno zagovaranje mržnje i netolerancije po osnovu etičke, rasne i vjerske pripadnosti naročito od vjerskih i političkih lidera utiče na radikalizaciju, pa ga treba tretirati sa posebnom pažnjom.
Ozbiljan bezbjedonosni izazov za Crnu Goru predstavljaju i migranti kao i prirodno i vještački izazvane nesreće i katastrofe. Potrebno je posebnu pažnju posvetiti ekonomskoj i energetskoj bezbjednosti, bezbjednosti mora i podmorja.
