Riječ je o tipu vjetrenjače koja nudi drugačije rješenje iskorišćavanja energije, jeftiniju struju, a ujedno je pogodna za naša brdsko-planinska područja i vjetrove manje snage.
EFIKASNOST
Iako u svijetu postoji najmanje hiljadu sličnih patenata, njegov je, navodi Jovović, jedinstven po tome što eliminiše ključne barijere koje su vertikalne vjetrogeneratore činile nekonkurentnim u odnosu na trokrake vjetrenjače horizontalne ose obrta koje dominiraju na tržištu, a po svom konceptu su svojevrsne megastrukture koje vrijede čitavo bogatstvo.
- Na osnovu dosadašnjih mjerenja, posmatranja, analize i matematičkih proračuna, tvrdim da je ova (vertikalna vjetrenjača sa pokretnim krilima) najznačajniji pronalazak u vjetroenergiji do danas, kazao je Jovović za Pobjedu.
Više je razloga za to, kaže on.
- Prvo, koeficijent iskorišćenja energije vjetra na najvišem je nivou od svih do danas poznatih vjetrenjača. Njena radna aktivnost odvija se u tišini bez gašenja, ujedno nije potrebno usmjeravati mehanizam tragajući za pravcem odakle vjetar duva. Pri tome, nije potrebna komplikovana elektronika za promjenu položaja krakova u zavisnosti od smjera i snage vjetra. I ne manje bitno: princip izrade i montaže jednostavan je, lak i jeftin, a rok trajanja vjetrenjače takoreći neograničen – ističe Jovović koji je usavršavanju izuma posvetio godine rada, istraživanja i sredstava u svojevrsnoj donkihotovskoj borbi ne protiv, već „za vjetrenjače“, odnosno da animira prije svega državu da prepozna potencijal ove domaće inovacije.
ALTERNATIVA
Stotinama godina ljudi su krotili snagu vjetra, mnogo prije nego su savladali znanja koja danas pružaju mogućnost da se mehanička energija „strujanja vazduha“ pretvori u električnu.
Ovaj vid zelene energije popularan je u svijetu, a Crna Gora je skoro dobila svoje prve „plantaže“ vjetrenjača na Krnovu i Možuri. Upravo je to tip vjetrogeneratora koji dominira u komercijalnoj primjeni: takozvani horizontalni vjetrogenerator sa tri kraka (podjela na horizontalne i vertikalne zavisi od položaja osovine okretanja).
Te vrste vjetrogeneratora, kaže Jovović, proizvode ekonomski razvijene države, jer traže izuzetno sofisticiranu tehnologiju, elektroniku...
Vjetrenjača koju on vidi kao alternativu mnogo je jeftinija za izradu i mogla bi da bude made in Montenegro proizvod.
- Ukoliko bi koncept bio prihvaćen, Crna Gora bi mogla da se na svoj način uključi u priču o vjetrogeneratorima – sa domaćim konceptom koji je moguće proizvoditi, instalirati i primijeniti u Crnoj Gori. Vjerujem da bi takav tip vjetrogeneratora lako našao i put na tržište. Ujedno može da služi za pojedinačno domaćinstvo, katun ili selo, a pogodna je i za izgradnju „plantaže“ vjetrenjača, ali i kao pumpa za vodu, koja bi mogla, recimo, da na održiv način snabdijeva ulcinjsku solanu prijeko potrebnom vodom– ističe Jovović.
(opširnije u Pobjedi)
