Bivši savjetnik u Stejt departmentu smatra

Podjela Kosova bi bila opasno rješenje

Podjela Kosova je opasno rješenje. Korekcija granice između Kosova i Srbije destabilizovala bi region i potencijalno mogla da izazove nasilje, ocijenio je u autorskom tekstu za "Balkan Insajt" Dejvid Filips, bivši savjetnik u Stejt departmentu i sadašnji direktor Instituta za proučavanje ljudskih prava Univerziteta Kolumbija u Njujorku.
Objavljeno: 09. 08. 2018 - 11:36 Promjenite veličinu teksta: A A A

On je ocijenio, podjela bi mogla da znači i nestanak Kosova kao multietničkog društva i neuspjeh dijaloga Srbije i Kosova uz posredstvo EU čiji je cilj međusobno priznavanje u okviru trenutnih granica Kosova, prenosi Glas Amerike.

Filips podsjeća da podjela nije nova ideja, već da su je prvi put sredinom devedesetih pomenuli Dobrica Ćosić i drugi članovi SANU.

O podjeli je, kaže Filips, 2007. govorio i njemački ambasador Volfgang Išinger, tokom propalih pregovora između Srbije i Kosova.

Prošle godine šef diplomatije Srbije Ivica Dačić rekao je da je "potrebno dugoročno rješenje koje će se postići jedino kroz dogovor u kome svi nešto dobijaju i svi nešto gube".

"Dačić i premijerka Ana Brnabić nedavno su razgovarali o podjeli sa savjetnikom predsjednika SAD Džaredom Kušnerom i poslije sastanka Dačić je izjavio da su 'sve karte na stolu'", podsjeća Filips.

Ipak, ideja o podjeli otvara mnoga pitanja, smatra Filips.

Najprije, da li je Srpska napredna stranka spremna da promijeni Ustav tako da se prizna Kosovo? Da li bi Srbija prestala da odgovara druge zemlje da priznaju Kosovo i da li bi prestala da blokira članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama? Da li bi Evropska komisija počela pregovore sa Kosovom o članstvu u EU, upitao je Filips.

Takođe postavlja pitanje kako bi postupile članice EU koje nisu priznale Kosovo - Španija, Grčka, Kipar, Rumunija i Slovačka?

Članstvo u UN "dio paketa"

Da li bi podjela značila i automatsko priznanje Kosova? Članstvo u UN takođe bi moralo biti dio paketa, ali je saglasnost Kine i Rusije po tom pitanju daleko od garantovane, kaže Filips.

On konstatuje da je zamjena teritorija sjeverno od Ibra za albanske sredine u Srbiji poput Preševa, Medveđe i Bujanovca komplikovana procedura i upitao da li bi zamjena bila simetrična ili bazirana na vrijednosti teritorija.

Šta bi se desilo sa etničkim Albancima koji žive sjeverno od Ibra? Da li bi Srbi južno od Ibra mogli da se presele na sjever, kazao je Filips.

Šta bi se desilo sa dogovorom o Zajednici srpskih opština, u skladu sa Briselskim sporazumom? Da li bi Beograd mogao da traži ZSO za srpske zajednice na jugu Kosova, kaže on i pita da li bi i kako mogla da bude podijeljena imovina na Kosovu i ko bi njome upravljao.

Posebno je pomenuo rudnik Trepča i jezero Gazivode.

Pitanje je i ko bi snosio odgovornost za žrtve rata.

Filips je upozorio da podjela može da uzrokuje novi etnički sukob na Kosovu i u regionu i destabilizuje multietničke države.

Direktor Instituta za proučavanje ljudskih prava sa Univerziteta Kolumbija je zaključio da podjela nosi ogromne političke, ekonomske i bezbjednosne posljedice, da je trasparentnost kritična i da se o podjeli ne smije pregovarati iza zatvorenih vrata, već da zahtijeva debate u političkim krugovima, civilnom društvu i međunarodnoj zajednici.

Komentari: 1

Gojko

09. 08. 2018 - 12:48

Bilo bi dobro da se ozbiljno i obostrano razmotre sva postavljena pitanja. Možda bi, za mnoge, bilo najbolje da se sve sredine pretvore u etnički čiste teritorije, A onda da sve te teritorije postanu članice EU. Razum i logika su negde, daleko, nedokučivo...
Novi komentar