Ministar odbrane Predrag Bošković

Crna Gora bezbjedna pod odbrambenim kišobranom Evrope

Ministar odbrane Predrag Bošković kaže da je Vojska Crne Gore u potpunosti spremna da odgovori svim izazovima koji se pred nju stavljaju i da je članstvo u NATO mnogo jeftinije nego, na primjer, vojna neutralnost.
Objavljeno: 18. 08. 2018 - 14:10 Promjenite veličinu teksta: A A A

Bošković je u intervjuu za Vikend novine kazao da se ulaskom u NATO, potpuno mijenja koncept bezbjednosti Crne Gore.

"Nema potrebe za kupovinom skupih sistema radi odbrane vazduha, mora i kopna, jer smo integrisani pod kišobran NATO koji štiti Evropu od bilo kojih, iznenadnih, sukoba i zbog toga smo zadovoljni. To znači da ta ogromna sredstva koja bi morali opredijeliti za odbranu, sada možemo upotrijebiti za neke druge stvari", kaže Bošković.

VN: Prošlo je 12 godina od obnavljanja crnogorske nezavisnosti. Kako vi vidite napredak Vojske Crne Gore i sistema odbrane u tom periodu?

BOŠKOVIĆ: Svakako je ovih 12 godina iskorišćeno na najbolji mogući način. Od jedne nesređene vojske nakon razlaza Srbije i Crne Gore i sticanja crnogorske nezavisnosti i vremena kada se prije svega vodilo racunao socijalnim problemima vojske koji su proizašli iz tog perioda razlaza a manje o ustrojstvu vojske po osnovu planskih dokumenata,  došli smo u situaciju da možemo reći da je Vojska Crne Gore u potpunosti formirana po onim principima po kojima su deklarisani i strategijski dokumeni VCG. Naravno da proces nije završen i da se nastavlja, obzirom na izmijenjene okolnosti stupanjem Crne Gore u NATO savez. To je reformski proces koji traje, ali je svima jasno da je ogromna razlika između Vojske Crne Gore danas i one prije 12 godina. Nije stvar samo u organizacionim, već i materijalnim pitanjima, posebno modernizacija i sve ono što je neophodno da Vojska ima svoj puni kapacitet. Više sam nego zadovoljan kako je iskorišćeno ovih 12 godina u modernizaciji oružanih snaga Crne Gore.

VN: Šta ulazak Crne Gore u NATO znači za crnogorsku vojsku i sistem odbrane?

BOŠKOVIĆ: Ulazak u NATO osim što mnogo znači za VCG i sistem odbrane, mnogo znači i za kompletnu državu. NATO je mnogo više od najmoćnijeg vojnog saveza, jer je i najmoćniji politički savez na svijetu. To za Crnu Goru znači mnogo više vladavine prava i borbe protiv kriminala, a znači i mnogo veću sigurnost, zaštitu od bilo kakavog neželjenog konflikta, na granicama Crne Gore. To je najvažniji benefit, a svjedoci smo da su i političke tenzije unutar Crne Gore splasnule nakon našeg ulaska u NATO. Ova dva kruga izbora koje smo imali ove godine su pokazali da i sama retorika koja se koristila u predizbornoj kampanji je mnogo drugačija nego ona koju smo mogli da čujemo ranije pred sam ulazak Crne Gore u NATO. Benefiti su zaista ogromni, a siguran sam da će se i u narednom periodu to I te kako osjetiti u Crnoj Gori.

VN: Da li je naš ulazak u NATO doprinio bezbjednosti regiona, i da li on šteti nekim državama regiona, kako su to nedavno tvrdili predstavnici nekih velikih država? Uskoro bi i Makedonija trebala da dobije poziv za članstvo u NATO.

BOŠKOVIĆ: I naše članstvo u NATO, ali i bilo koje druge države u regionu ne može štetiti nikome od susjeda. To samo znači mnogo više sigurnosti i stabilnosti u regionu i mogućnosti da se ove države, napokon, okrenu ekonomskom razvoju i svemu onome u čemu smo zaostajali svih ovih godina za razvijenim svijetom. Što se naše države tiče, mislim da je to njen najveći istorijski iskorak, nakon obnavljanja nezavisnosti. Zbog ukupnog mira i stabilnosti, i povezanosti država u regionu Crna Gora je veliki zagovornik politike otvorenih vrata Alijanse, kako bi i ostale države iz regiona, koje to žele, ubrzo postale članice NATO. Tako smo bili, možda i najveći, promoter makedonskih interesa u Alijansi i sa velikom radošću smo primili informaciju da je na Samitu Makedonija dobila  pozivnicu za ulazak u NATO. Sve je to od velikog značaja za čitav region. Prema našem viđenju situacije u regionu i ostale države Zapadnog Balkana bi trebale da budu dio evroatlantskih integracija, jer bi to značilo i kompletnu integraciju regiona a samim tim i stabilnost i bezbjednost.

VN: Kako ste zadovoljni dosadašnjim učincima i imate li u planu povećanje broja vojnika u misiji „Resolute support“ u Avganistanu? Ovih dana aktuelna je i misija KFOR na Kosovu. U prethodnim izlaganjima  ste najavili i skoro upućivanje pripadnika VCG u NATO eFP, istureno prisustvo u Letoniji. Možete li nam reći nešto više o tome?

BOŠKOVIĆ: Crna Gora je i mnogo prije učlanjenja u NATO i tokom svog puta kroz Partnerstvo za mir, opredijelila jedan dio svojih snaga za učešće u mirovnim operacijama. Tu su još Avganistan, Somalija, Zapadna Sahara i Mali, a u planu je, već od ove godine, i Kosovo. Crna Gora je svjesna da svojim ograničenim kapacitetima ne može podizati sposobnost svoje vojske bez interakcije na dnevnoj osnovi sa međunarodnim snagama. Učešće u vojnim misijama je prilika da VCG podigne svoje kapacitete i sposobnosti. Svaka misija u kojoj smo učestvovali dala je doprinos tome. Sada možemo reći da imamo veoma spremnu i veoma sposobnu vojsku i to je najveća korist kada je crnogorski vojnik i vojska u pitanju. Naravno, nama imponuje da nastavljamo tradiciju koju je još Kralj Nikola sa Vojskom Crne Gore započeo na Kritu 1897. godine, ali je još značajnije da je kao i tada i danas crnogorski vojnik na pravi način dočekan u međunarodnim misijama. To je na ponos ne samo Vojsci i Ministarstvu odbrane nego državi i svakom građaninu Crne Gore. Za misiju na Kosovu smo se opredijelili jer želimo da doprinosimo i regionalnoj bezbjednosti. Sa Kosovom nemamo otvorenih pitanja i želimo da na najbolji način razvijamo dobrosusjedske odnose u regionu. Ono što se čulo u posljednje vrijeme da je naše opredjeljenje da pošaljemo dva oficira na Kosovo, protivno interesima bilo koje zemlje u regionu, ne stoji niti ima mjesta za takve konstatacije. Obzirom na situaciju na Balkanu željeli smo da budemo na licu mjesta i da vidimo da li postoje bezbjednosni izazovi. Obzirom da u misiji na Kosovu postoji 31 nacija, ne vidim kako bi dva crnogorska vojnika mogli ugoziti bilo čije interese na Kosovu. Zadovoljni smo jer je ta naša odluka naišla na odobravanje partnera u NATO-u i želimo i na ovaj način da pokažemo da ne bježimo od regionalnih pitanja i to na način da se ne držimo po strani već da budemo aktivni i doprinosimo da se situacija na Balkanu smiruje.

VN: Letonija je neko novo iskustvo?

BOŠKOVIĆ: Aktivnosti u Letoniji predstavljaju dio pojačanog prisustva na Istoku, što je svih 29 članica NATO podržalo. Smatramo da jedan vod ili jedinica VCG mogu  I treba da doprinesu tome. To je mirnodopska, ne mogu čak reći ni misija, već zajednička dugotrajna vježba. Zato želimo da tamo pošaljemo jedinicu, kako bi što spremnije dočekala  buduće aktivnosti i na taj način unaprijedimo kapacitete vojske. To je možda i najbolje mjesto za to jer su tamo već jedinice koje su obučavane za specijalne zadatke, pa naši vojnici mogu dobiti značajna iskustva i znanja iz tih oblasti, koja ne bi mogli dobiti u kasarnama Vojske Crne Gore.

VN: Šta je sa obavezama naše zemlje, sa izdvajanjem dva odsto BDP za odbranu, da li će naša zemlja 2024. godine biti spremna za ta izdvajanja?

BOŠKOVIĆ: Članstvo u NATO je mnogo jeftinija opcija nego da smo, na primjer, izabrali vojnu neutralnost. Ono što je najvažnije je što se, ulaskom u NATO, potpuno mijenja koncept bezbjednosti Crne Gore. Zbog toga radimo i na izmjeni strategijskih dokumenata i završićemo ih do kraja godine. Nema potrebe za kupovinom skupih sistema radi odbrane vazduha, mora i kopna, jer smo integrisani pod kišobran NATO koji štiti Evropu od bilo kojih, iznenadnih, sukoba i zbog toga smo zadovoljni. To znači da ta ogromna sredstva koja bi morali opredijeliti za odbrane, sada možemo upotrijebiti za neke druge stvari. Što se tiče 2% izdvajanja iz Budžeta, već se odgovorno odnosimo prema tome, usvojen je dugoročni plan investiranja u odbranu i do 2024. godine Crna Gora će izdvajati potrebna sredstva.

VN: Kolika je naša vojska? Kritičari govore da je premala, pacifisti suprotno.

BOŠKOVIĆ: Naša vojska je taman tolika kolika treba da bude za državu naše veličine. Ona je više nego spremna da odgovori potrebama i zahtjevima naše države. Svjedoci smo bili da je prethodnih godina, kada su god bile vanredne situacije kao što su poplave, požari i ostale vremenske neprilike, vojska prva reagovala na pravi način I koliko je samo inženjerijska četa VCG uradila projekata za dobrobit civilnog stanovništva. Želja nam je da na taj način i ubuduće upotrebljavamo VCG i da je nikada ne upotrijebimo za ono zašta se svakodnevno obučava.

VN: Formiranje vježbovno-strelišnog poligona za potrebe Vojske Crne Gore na Sinjajevini izazvalo je brojne nedoumice. Da li se gradi NATO baza, kako neki tvrde, ili je riječ isključivo o našem vojnom objektu?

BOŠKOVIĆ: Sinjajevina je projekat koji je postojao u JNA. Ništa nijesmo izmislili, to je već postojalo. VCG kao insititucija od vitalnog značaja za državu mora da ima svoj vježbovni poligon. Sinjajevina je najidealnije mjesto za takav poligon sa najmanje mogućnosti ugrožavanja bezbjednosti ljudi, kao i flore i faune. Istraživanja su pokazala da nema straha da će doći do nekih zagađenja. Naravno, kada smo počeli da pričamo o tom projektu naišli smo na otpor pojedinih političkih subjekata iz Kolašina, samo zbog lokalnih izbora, jer su pokušali to da  zloupotrijebe. Izbori su prošli,  a VCG će aktuelizovati ovu priču sa novim rukovodstvom Opštine Kolašin. To će otvoriti nove mogućnosti za saradnju Vojske Crne Gore i građana u opštini Kolašin.

Komentari: 2

velje duboko

18. 08. 2018 - 14:57

Državu vode ljudi koji se nazivaju državnicima. U ovom Boškoviću, nažalost, ne vidim državnika.
Nick

18. 08. 2018 - 16:57

Ko te ne zna zlatom bi te zlatio
Novi komentar