Načelnik Generalštaba Dragutin Dakić

Nastavljamo proces reforme vojske

Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadni general Dragutin Dakić kaže da je njihov prioritet u narednom periodu nastavak procesa reforme Vojske, koja se sprovodi u skladu sa Strategijskim pregledom odbrane.
Objavljeno: 18. 08. 2018 - 14:15 Promjenite veličinu teksta: A A A

Na osnovu odredbi Strategijskog pregleda odbrane, koji je u završnoj fazi izrade, identifikovane su potrebe za modernizacijom opreme i sredstava, razvojem novih sposobnosti, kao i za uspostavljanjem i daljim unapređenjem međunarodne saradnje sa našim partnerima“, navdi Dakić.

VN: Generale Dakiću, funkciju načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore obavljate od 13-og jula ove godine. Da li ste zadovoljni postignutim u prethodnom periodu i koji su izazovi u budućem periodu?

DAKIĆ: Veoma sam zadovoljan. Kao vojnik, uvijek mislim da može bolje u nekim segmetima ali, analizirajući realno, postignuti su dobri rezultati. U velikoj mjeri smo dostigli ciljeve koje smo sebi postavili, ili su u završnoj fazi realizacije. Tu, prije svega, mislim na proces reformi i modernizaciju Vojske, učešće u NATO i EU vođenim operacijama, kao i na poboljšanje uslova života i rada naših pripadnika.

Prioritet je svakako nastavak procesa reforme Vojske. To je konstantni proces prilagođavanja oružanih snaga i unaprjeđenja sposobnosti odgovora na sve oblike savremenih prijetnji i izazova.

Reforma se sprovodi prvenstveno u skladu sa Strategijskim pregledom odbrane, kao polaznim dokumentom koji daje osnovne smjernice za razvoj vojnih sposobnosti u skladu sa dodijeljenim misijama i zadacima Vojske u sistemu odbrane, kao i smjernice za reformu oružanih snaga i ukupnog sistema odbrane.

Na osnovu odredbi Strategijskog pregleda odbrane, koji je u završnoj fazi izrade, identifikovane su potrebe za modernizacijom opreme i sredstava, razvojem novih sposobnosti, kao i za uspostavljanjem i daljim unapređenjem međunarodne saradnje sa našim partnerima.Članstvo Crne Gore u NATO iziskuje izradu novih strateških dokumenata (Strategijski pregled odbrane i Strategiju nacionalne bezbjednosti), u skladu sa vizijom koju prilagođavamo kolektivnom sistemu bezbjednosti.

Pored procesa reforme, napravljeni su značajni iskoraci u domenu modernizacije i razvoja sposobnosti Vojske.

Tokom prethodnih godina pokrenut je niz značajnih projekata, nabavljena su moderna sredstva, oprema i naoružanje, prvenstveno za kopnenu vojsku.

U maju ove godine stigao je prvi od tri naručena višenamjenska helikoptera, koji će unaprijediti kapacitete Vazduhoplovstva, ali i povećati mobilnost jedinica kopnene vojske u izvršavanju njihovih namjenskih zadataka. Helikopteri će imati i značajnu civilnu funkciju.

Sada pronalazimo  rješenja za opremanje jedinica kopnene vojske transportnim kapacitetima (lako oklopljenim borbenim vozilima), Mornaricu brodovima koji bi bili održivi za naš sistem odbrane na moru, kao i sistema za vazdušno osmatranje. Sve ovo iziskuje velika finansijska sredstva.

Nijesmo zanemarili ni ljudski element. Sa Ministarstvom odbrane radimo na poboljšanju standarda zaposlenih u Vojsci, uz nastojanje da i u tom segmentu ispunimo zacrtane ciljeve.

VN: Petog juna je obilježena godina dana od kada je Crna Gora postala članica NATO saveza. Po Vašem mišljenju, šta nam je članstvo u Alijansi donijelo do sada, sa aspekta bezbjednosti?

DAKIĆ: Članstvo u NATO donijelo nam je savezništvo sa 28 najrazvijenijih i najdemokratskijih država svijeta.

Crna Gora je svoju perspektivu prepoznala u kolektivnom sistemu bezbjednosti, koji garantuje stabilnost spremnost da efikasno odgovori na sve potencijalne izazove i prijetnje.

 

Biti dio najvećeg sistema kolektivne bezbjednosti znači da, u skladu sa principom apsolutne solidarnosti, svako eventualno ugrožavanje bezbjednosti Crne Gore nije više isključivo nacionalno pitanje, već bi taj teret podijelili sa 28 saveznica.

Članstvo takođe daje mogućnost Crnoj Gori da, bez obzira na njenu veličinu, ravnopravno učestvuje u procesu kreiranja globalne bezbjednosne politike, odlučuje o ciljevima od zajedničkog interesa i sredstvima pomoću kojih će se oni postići.

Imajući u vidu da je NATO političko-vojna organizacija, uticaji članstva se u najznačajnijoj mjeri odražavaju na sistem odbrane i Vojsku. Kako članstvo u Alijansi pruža priliku za unapređenje i jačanje saradnje Crne Gore sa saveznicama na planu odbrane, tako će, u tom kontekstu, naša Vojska intenzivirati obučavanje, uvježbavanje i razvoj sposobnosti u skladu sa NATO standardima.

VN: Od početka juna crnogorsko nebo štite i borbeni avioni Vazduhoplovnih snaga Italije i Grčke. Koje su konkretne prednosti?

DAKIĆ: Opremanje Vojske borbenim avionima je za Crnu Goru krajnje neracionalno.

Značajan i konkretan benefit članstva Crne Gore u NATO sistem kolektivne bezbjednosti je upravo to što naš vazdušni prostor štite zemlje saveznice, po modelu kakav primjenjuju Slovenija, Albanija i neke baltičke zemlje.

Misija „Air policing“ u Crnoj Gori funkcioniše od 5. juna ove godine.Riječ je o misiji neborbenog karaktera, koja ne podrazumijeva nikakvo stacioniranje vazduhoplova ili izgradnju objekata i baza u Crnoj Gori. To je mirnodopska misija, za koju naša država neće imati finansijskih izdvajanja.

Sada se kontrola vazdušnog prostora Crne Gore vrši najmodernijim borbenim avionima koji su u sastavu ratnih vazduhoplovstava Italije i Grčke.

VN: Izgradnja poligona na Sinjajevini izazvala je različite reakcije u javnosti. Dio javnosti tvrdi da može doći do zagađenja životne sredine, dok je ministar Predrag Bošković kazao da na tom mjestu nije planirana izradnja NATO baza. Kakvo je Vaše mišljenje o tom pitanju?

DAKIĆ: Do skoro je Vojska Crne Gore koristila prostor Radovče Polja (opština Podgorica) za izvođenje bojnih gađanja većeg kalibra. Nakon intenzivnije gradnje u tom području, Vojska je praktično ostala bez poligona, pa je prije nekoliko godina Ministarstvo odbrane pokrenulo postupak za iznalaženje adekvatnog prostora u državnom vlasništvu, za vojni poligon na kojem bi se primarno izvodila gađanja artiljerijskim oruđima. Takva lokacija, koja odgovara potrebama i standardima Vojske Crne Gore, pronađena je na istočnoj strani planine Sinjajevine, na prostoru koji administrativno dijele opštine Mojkovac, Kolašin i Šavnik.

U cilju pripreme potrebne dokumentacije za proglašenje tog prostora za vojni poligon, Ministarstvo odbrane je angažovalo stručna lica koja su odredila njegove granice, te pozicije za realizaciju pojedinih vrsta gađanja, kao i za druge sadržaje, kao što je obuka planinskih jedinica u veranju.

Nema bojazni da će poligon ugroziti životnu sredinu. Prvo, radi se o malim količinama eksploziva (godišnje potrebe Vojske Crne Gore su deseti dio količina eksploziva koje se na dnevnom nivou unište na gradnji auto-puta). Drugo, to su vrste eksploziva koje se svakodnevno koriste u građevinarstvu, poput trotila ili crnog baruta.

Planirali smo da gađanja vršimo u vrijeme kada lokalno stanovništvo ne boravi na tom terenu (prije izdizanja na katune i nakon povratka sa njih).

Ministarstvo odbrane nema namjeru da na tom području gradi stalne objekte, već će se oslanjati na Kasarnu "Breza" u Kolašinu. Uostalom, navedenu lokaciju za istu namjenu koristila je i Jugoslovenska narodna armija. 

Ministarstvo odbrane, odnosno Vojska Crne Gore pomažu razvoj tog područja. Naši pripadnici imaju sa lokalnim stanovništvom odnos poštovanja i povjerenja. Od lokalnih zajednica, bez obzira na lokalne političke konstelacije i odnose, očekujemo da imaju u vidu da je ovo njihova vojska, odnosno vojska države Crne Gore, te da od njene osposobljenosti zavisi i sposobnost i efikasnost zaštite građana od svih vrsta ugrožavanja. Svaka vojska koristi slične poligone, pa i one u okruženju, bez obzira jesu li članice NATO.

Priče o uspostavljanju NATO baze na prostoru Sinjajevine su potpuno neutemeljene i to smo više puta ponovili.

VN: Da li ilegalne migracije mogu imati bezbjednosne implikacije po Crnu Goru? U kojoj mjeri je Crna Gora spremna da odgovori na te i ostale izazove savremenog svijeta?

DAKIĆ: Ilegalne migracije su globalni problem.

U julu 2003. godine, nadzor i kontrolu državne granice Crne Gore preuzelo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore. Dužina naše granice je oko 780 km, od čega na kopnu 534 km, na moru oko 170 km, 50 km na jezerima i blizu 30 km na rijeci Bojani. Pripadnici Vojske Crne Gore su od 16. jula angažovani u kontroli pograničnog pojasa i državne granice sa Republikom Albanijom u zoni graničnog prelaza Božaj. Granicu će kontrolisati mješovite patrole Uprave policije i Vojske Crne Gore, prvenstveno u cilju sprečavanja ilegalnih prelazaka državne granice sa Albanijom, ali i drugih nezakonitih radnji na granici i u pograničnom pojasu.

Komentari: 0

Novi komentar