Predstavnici PKCG smatraju da bi trebaalo ponuditi prenošenje znanja putem informacionih tehnologija (IT), s obzirom na to da sugestije privrednika govore da je za 21. vijek dosadašnji vid nastave dosadan i zastario.
“Zahtjevi privrednika se odnose na potrebu da se više radi na učvršćivanju sistema vrijednosti kod učenika, što se odnosi na posvećenost poslu, radoznalost i želju za učenjem. U cilju unaprijeđenja uslova učenja, država treba da se postara da ukloni administarativne barijere za donacije i pomoći školama”, rekli su agenciji Mina-business iz Komore.
Takođe je neophodno preispitati sadržaj obrazovnih programa, s obzirom na to da je i dalje u fokusu norma nastavnika, a potrebe učenika.
„Na primjer, jezik najjače evropske ekonomije Njemačke, koji je maternji za više od sto miliona ljudi, u Crnoj Gori uči zanemarljiv broj učenika i pored zahtjeva učenika i djece. Potrebno je nastaviti sa modularizacijom programa i u srednjem i u visokom obrazovanju i razviti veći broj primijenjenih studija u visokom obrazovanju“, naveli su iz PKCG.
Crna Gora, prema posljednjim podacima Eurostata, ima jednu od najnižih stopa zapošljavanja nedavno diplomiranih studenata u Evropi, od svega 61,3 odsto, dok je ta stopa na primjer u EU 80,2 odsto.
Iz Komore su, odgovarajući na pitanje da li to znači da je tržište rada prezasićeno određenim zanimanjima, dok s druge strane, nedostaje na primjer zanatlija, kazali da je reforma visokog obrazovanja i primjena Bolonjskih principa u studiranju povećala efikasnost i skratila prosjek godina studiranja.
“Reforma je povećala broj studijskih programa i povećala broj upisanih studenata na univerzitetima u Crnoj Gori. Kao posljedicu ovog procesa, evidentno je da ponuda visokoobrazovanog kadra porasla i da pokazuje trend daljeg rasta”, rekli su iz PKCG.
Diplomirani studenti dolaze na tržište rada ne samo sa ustanova visokog obrazovanja u Crnoj Gori, već i van nje.
„Podaci nam ukazuju da Ministarstvo prosvjete, na godišnjem nivou, donese između 1,5 hiljada i dvije hiljade rješenja o priznavanju stranih obrazovnih isprava. Veći dio priznatih obrazovnih isprava, oko 80 odsto, odnosi se na studijske programe iz oblasti društvenih nauka, dok se oko 20 odsto priznatih obrazovnih isprava odnosi na programe iz oblasti tehničkih nauka”, precizirali su iz PKCG.
Kako 2,5 hiljada studenata godišnje diplomira u Crnoj Gori i preko 1,5 hiljada van Crne Gore, ukupan priliv osoba koje imaju visoko obrazovanje, a zaposlenje traže na crnogorskom tržištu je oko četiri hiljade na godišnjem nivou.
“Reforme obrazovnog sistema iz prošle godine i uvođenje modela studiranja 3+2+3 u visokom obrazovanju će kao posljedicu imati produkciju velikog broja bachelor diploma od 180 ECST kredita, kvalifikacije nivoa obrazovanja VI Nacionalnog okvira kvalifikacija”, dodali su iz Komore.
Prema njihovim riječima, činjenica je da do sada te diplome nijesu bile prepoznate na tržištu rada, a većina sistematizacija za visoko obrazovanje predviđa VII nivo obrazovanja, što znači da ukoliko se to ne promijeni, praktično svi studenti nakon završetka osnovnih studija bi trebalo da nastave studije još dvije godine da steknu diplomu mastera, odnosno VII2 kvalifikaciju nivoa obrazovanja.
“Kako je posljednjih godina došlo do povećanja nezaposlenosti visokoškolaca na tržištu rada kod nas i to od 5,1 odsto u 2005. godini, pa do 12,6 odsto u ovoj godini potrebno je uložiti dodatni napor da se situacija u ovoj oblasti poboljša. Podatak da tražnja za visokoškolcima raste a istovremeno raste i broj nezaposlenih visokoškolaca na evidenciji Zavoda za zapošljavanja (ZZZ) ukazuje na problem neusklađenosti ponude i tražnje”, naveli su iz PKCG.
Prema podacima ZZZ, očito da najveći broj nezaposlenih odnosno preko 51,5 odsto pripada nezaposlenima koji imaju kvalifikacije kojima i pripadaju stručna i 'zanatska zanimanja', a s druge strane najviše dozvola za rad stranaca je izdato za te i kvalifikacije nižeg nivoa obrazovanja.
“To ukazuje na potrebu za uvođenjem novih programa prekvalifikacija i dokvalifikacije domaće radne snage u cilju usklađivanja stanja na tržištu rada”, dodali su iz Komore.
Iz PKCG su, odgovarajući na pitanje da li su zbog toga privrednici prinuđeni da zapošljavaju stranu radnu snagu, rekli da je nedostatak odgovarajuće radne snage za privredu izazov sa kojim se susreću privrednici iz godine u godinu, a veliki broj faktora utiče na njega.
“Tu se prije svega misli na sezonski karakter privrede, malu mobilnost radne snage u Crnoj Gori, deficit niže kvalifikovane radne snage, angažman iskusnih timova za određene poslove i neusklađenost školskih obaveza sa sezonom”, smatraju u Komori.
Strana radna snaga se, kako se zaključuje, uglavnom zapošljava za kvalifikacije nižeg nivoa obrazovanja, dok je zanemarljiv broj izdatih dozvola za rad strancima sa visokim obrazovanjem.
